Demokratija

Sistemska greška Daytonskog sporazuma bila bi slijedeća: ukupan ustavno-pravni i politički sistem BiH je zasnovan na anahronom, nigdje viđenom principu „jedna država - dva entiteta - tri naroda“, koji je ojačan čudnom kategorijom konstitutivnih naroda, koji, su, navodno, državotvorni dok ostali građani to nisu (?!).

Nedavno održani lokalni izbori nametnuli su još jednom pitanje političke participacije žena u BiH. Žene su isključene iz unutarstranačkih dogovora, a njihove kvalifikacije i ostale reference se ne uvažavaju. Na kraju dogovora, prednost i povjerenje se daju muškarcima, a njihove sposobnosti i kvalitete se ne propituju. Kandidatkinje nisu imale promotivnu podršku svojih političkih partija, te su same organizovale svoje kampanje, koristeći i vlastita finansijska sredstva.

U Bosni i na Balkanu, svi živimo i još dugo ćemo živjeti naše tri „istine“, tri „povijesti“, tri crno-bijele vizije, tri etno-povijesna narativa. Još dugo ćemo vaspitavati vlastitu djecu naglašavajući dobrotu i čovjekoljublje naših i zlo i dvoličnost njihovih, odgajati generacije mrzitelja, djece a kasnije i ljudi koji nikada neće moći shvatiti svu ljepotu i blagodeti etno-kulturološkog i konfesionalnog diverziteta koji je vijekovima odlikovao Bosnu.

Civic charter je politički statement koji poziva vlade širom svijeta da se pridržavaju važećeg međunarodnog prava i da poštuju, štite i garantuju osnovna prava kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, slobodu okupljanja i organiziranja. Svrha Civic Chartera je da jača organizacije i aktivist/ice koje se zalažu za građanska, socijalna i ekološka prava.     Fondacija Heinrich Böll je potpisnica Civic Charter-a, kao i mnoge druge organizacije i pojedinci/pojedinke. Što je veća podrška, to je politički učinak veći.  Stoga vas molimo da i VI potpišete ovaj dokument: www.civiccharter.org Više informacija ovdje

“Zapadni Balkan je u EU pao negde u zapećak prioriteta, zbog aktuelnih konflikta na Bliskom i Srednjem istoku, u Siriji, zbog izbjegličke krize, odnosa sa Rusijom, Bregzita, zbog problema sa potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kanadom CETA. Sve to dominira u evropskoj javnosti, politici i diplomatiji. Evropska politika jedva drži korak sa svim tim krizama“, kazao je za „Vreme“ Ralf Fiks (Ralf Fücks), koji je u fondaciji Zelenih „Hajnrih Bel“ (Heinrich Böll), pored ostalog, zadužen i za spoljnu i bezbednosnu politiku, i koji je učestvovao u stvaranju strategije i programa zelenih.  

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Publikacija je na engleskom jeziku.

Rezultat referenduma se unaprijed znao, on je prošao. Čak nije bila potrebna tako jaka medijska i politička kampanja, prošao bi i sa mnogo slabijom. Sam Milorad Dodik je u noći saopštenja rezultata referenduma ljutito saopštio da treba da se stidi svako ko nije izašao na referendum.

Nedavno su u Sarajevu ubijene dvije studentice koje su posljednje trenutke provele u svojstvu pješakinja propisno prelazeći ulicu na jednom od najfrekventijih pješačkih prelaza u Sarajevu. Njih više nema.Ostaje još uvijek neutvrđen odgovor na pitanje ko od nadležnih i u kojoj mjeri snosi odgovornost.

Nakon desetljeća u kojima se na čelu Srebrenice nalazili načelnici koji su dolazili iz povratničke zajednice, međunarodna zajednica se povukla iz miješanja u upravljanju lokalnim procesima, te je cijela zemlja u strahu dočekala izbore. Osjetljivo pitanje podjele stranaka između bošnjačkih i srpskih, pitanje negiranja genocida, kao i iskustvo diskriminacije Bošnjaka u susjednim općinama gdje nisu imali toliku političku snagu u Srebrenici, najavljivala je da će promjenom statusa quo doći do tektonskih promjena u ovoj zajednici, a samim tim i da će one prouzrokovati podizanje međuetničkih tenzija u cijeloj zemlji.

Predratni prostor općine Stolac je Dejtonskim mirovnim sporazumom podijeljen između Berkovića koji se danas nalaze u entitetu Republika Srpska i grada Stoca sa zapadnim dijelom općine koji se nalazi u Federaciji. Bošnjačko-hrvatski sukob je započeo negdje drugdje, ali će ga na svojoj koži osjetiti Bošnjaci Stoca u augustu 1993. godine.