Demokratija

9. januara ove godine u Banjaluci je izvršena generalna proba državnog udara. Secesija RS nije puka retorika,  predizborni trik ili provokacija Milorada Dodika za dnevne potrebe i politički manevar. Radi se o projektu u kojem on, Milorad Dodik,  vjerovatno nije sam. Ko bi mu mogli biti  sponzori i zaštitnici, možda i inspiratori, nije teško odgonetnuti. Naravno, zasad nema dokaza, ali ima dovoljno argumenata.

U zemlji u kojoj je neodgovornost opšta pojava a odgovornost rijetki izuzetak, jedino krivična sankcija zbog zloupotrebe sudijske dužnosti može dovesti do dosljednije primjene principa vladavine prava u postupanju pravosudnih organa, posebno sudova, i pokazati da niko nije iznad zakona. Dok se to ne desi, bićemo svjedoci pompeznih hapšenja i suspektnih puštanja na slobodu, sve u duhu selektivne primjene zakona, koja afirmiše poseban tretman nejednakih pred zakonom.  

U bosanskohercegovačkom medijskom miljeu, mediji ne služe da te natjeraju da razmišljaš, da testiraš svoja promišljanja. Ne. Većina medija u Bosni i Hercegovini potpuno podilazi publici. U svojim informativnim emisijama i drugim sadržajima, poručuje publici  kako treba da misli. Ako si javni radnik i razmišljaš u skladu sa glavnom strujom, onda možeš da se pojavljuješ u javnim entitetskim medijima, ali ako ako kritikuješ i govoriš drugačije, onda za tebe nema mjesta. Izuzev ako te napadaju zbog tvojih stavova.

05.12.2016. je u prostorijama EU info centra u Sarajevu održana prezentacija publikacije Shrinking Spaces in the Western Balkans, koja govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, a koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Centar za kulturnu i medijsku dekontaminaciju je medijski popratio ovaj događaj - pogledajte video prilog.

„Politika si ti“ ima za cilj informisanje i edukaciju o pravnim mogućnostima i političkim djelovanjem, različitim u odnosu na ona na koje smo navikli i koja nam se nameću kao jedina validna.

Pored metoda zastrašivanja, ograničavanja i derogiranja rada organizacija civilnog društva desi se i to da nam pojedinci/ke iz zakonodavne vlasti sugeriraju u šta nipošto ne smijemo da se mješamo kada je posrijedi naš rad i djelovanje. U Bosni i Hercegovini se nerjetko dešava to da sa različitih strana dođe različito tumačenje šta organizacije civilnog društva treba da (ne)rade ali i koliko i šta rade, da li je taj rad opravdan, ko su čiji plaćenici i koja je stvarna svrha.

Pregovori stranačkih šefova o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strazburu otpočeli su i završili u mandatu 2010-2014, upamćenom po konstantnoj krizi vlasti i bezbrojnim međustranačkim sporazumima. Vođenje procesa tamo gdje pripada, u parlamentu, nikada stvarno nije otpočeto. I pet godina nakon što je njeno provođenje postalo uslov za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine sa EU, nismo ništa bliže ukidanju ustavne diskriminacije “ostalih” u Ustavu BiH.

Intervju sa legendarnim sarajevskim fotografom Hidajetom Delićem smo u cijelosti preuzeli sa web stranice interview.ba.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i kao doprinos kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, EU info centar u BiH, Francuska ambasada u BiH, Njemačka ambasada u BiH, Fondacija Heinrich Boell i MESS festival organizovali su izložbu fotografija „Žena u Sarajevu pod opsadom“ istaknutog bh. fotografa, Hidajeta Delića koja oslikava svakodnevni život žena tokom prve godine opsade Sarajeva.

Sistemska greška Daytonskog sporazuma bila bi slijedeća: ukupan ustavno-pravni i politički sistem BiH je zasnovan na anahronom, nigdje viđenom principu „jedna država - dva entiteta - tri naroda“, koji je ojačan čudnom kategorijom konstitutivnih naroda, koji, su, navodno, državotvorni dok ostali građani to nisu (?!).