Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Izložba „Žena u Sarajevu pod opsadom” u EU info centru
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i kao doprinos kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, EU info centar u BiH, Francuska ambasada u BiH, Njemačka ambasada u BiH, Fondacija Heinrich Boell i MESS festival organizovali su izložbu fotografija „Žena u Sarajevu pod opsadom“ istaknutog bh. fotografa, Hidajeta Delića koja oslikava svakodnevni život žena tokom prve godine opsade Sarajeva.
Nj.E. Claire Bodonyi, ambasadorica Francuske u BiH istaknula je važnost obrazovanja u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja pozvavši sve da se aktivno uključe u rješavanje ovog univerzalnog pitanja.
„U Bosni i Hercegovini na posljednjim lokalnim izborima od 462 kandidata za gradonačelnike samo 26 su bile žene. Potrebno je da svi zajedno radimo na jačanju položaja žena u društvu, kako u političkom tako i ekonomskom smislu“, zaključila je ambasadorica Bodonyi.
Nj.E. Christiane Hohmann, ambasadorica Njemačke u BiH je podsjetila da je društvo bez nasilja i društvo mira preduslov za smanjenje nasilja nad ženama.
„Iako je više od dvadeset godina prošlo otkako su snimljene ove fotografije, u mnogim mjestima širom svijeta one su svakodnevna slika, a žene, zajedno s djecom, su najugroženije grupe u ratu. U modernom, demokratskom, društvu nema mjesta za nasilje“, rekla je ambasadorica Hohmann.
Melvin Asin, šef Kooperacija u Delegaciji EU u BiH je naglasio važnost diskusije na temu rodno zasnovanog nasilja.
„Stvaranje društva jednakosti i nenasilja je od ključnog značaja za sve nas. Važno je da izgradimo EU na koju svi možemo biti ponosni. BiH treba iskoristiti svoj evropski put da se rodno zasnovano nasilje smanji“, rekao je Asin.
Nihad Kreševljaković, kustos izložbe i direktor MESS festivala naglasio je anti-ratnu i univerzalnu poruku izložbe. „Oni koji vrše rodno zasnovano nasilje u miru nisu ni na koji način drugačiji od onih koji su počinili zločine tokom rata. Vjerujem da ove fotografije prenose snažnu anti-ratnu poruku svijetu koji čini se ne uči iz svojih grešaka“, rekao je Kreševljaković.
Izložba će biti postavljena i otvorena za javnost u prostorijama EU info centra do petka, 9. decembra, svaki radni dan od 09:30 do 17:30. Slike sa otvaranja izložbe možete pogledati ovdje.
Govor Nihada Kreševljakovića na otvaranju izložbe prenosimo u cjelosti:
Zahvaljujem se Hidajetu Deliću, našem velikom fotografu i predstavniku važne generacije bh. fotografa, koji je jednu ovako važnu priču o ženama pod opsadom spasio od zaborava.
Ova priča je suvremene verzija Euripidovih Trojanki. Sarajke su globalna metafora svijeta u kome živimo.
Tu, na ulazu, imate priliku vidjeti fotografiju Olge Sučić koja je sa studenticom Suadom Dilberović bila prva od 14.385 ljudi ubijenih u Sarajevu pod opsadom. Od tog broja 2.142 bile su žene. Njih 113 bile su borkinje, a 2.029 ubijene su kao civilne žrtve rata. Od ukupnog broja ubijenih u Sarajevu 37,26% bile su žene, što je značajno veći procenta u odnosu na 10% ubijenih žena u Bosni i Hercegovini. Samo nekoliko minuta prije ove fotografije, na kojoj građani Sarajeva nose snajperom pogođenu Olgu Sučić, kamere su je snimile kako govori: “Ovo je Sarajevo. Mi smo za mir!“
Ta poruka se odnosi na sve nas i cijeli svijet, danas.
Isto tako, oni koji danas, u miru, vrše nasilje nad ženama i djecom ne razlikuju se nimalo od onih nasilnika koji su u periodu opsade Sarajeva terorizirali i napadali grad!
Izložba Hidajeta Delić je priča o ženama koje vidite na njegovim fotografijama, ali to je i priča o onim koje nisu na njima. To je priča i o Fadili Odžaković koja je je poginula braneći grad. To je priča o Silvi Rizvanbegović koja je ubijena dok je u kolima hitne pomoći kao doktorica spašavala živote građana i građanki Sarajeva. To je priča i o našoj sugrađanki Greti Ferušić, koja je hvala Bogu i danas među nama, a koja je nakon što je preživjela koncentracioni logor Auschwitz odlučila ostati u opsjednutom gradu zajedno sa svojim susjedima.
Priča Hidajeta Delića je priča o ratu, ispričana kroz ulogu žena pod opsadom i kao takva je važna i snažna anti-ratna poruka cijelom ovom ludom svijetu koji ne uči iz vlastitih grešaka, a od kojih se samo jedna zove „Sarajevo“. Zahvaljujući Ujedinjenim nacijama i Evropi, svijet je nakon Sarajeva postao jedno izuzetno surovo mjesto i zbog toga je također važno pričati ovakve priče.
Otvorenje ove izložbe koristim i da vas sve pozovem da javno podržimo inicijativu generala Jovana Divjaka koji je predložio da se u Sarajevu podigne spomenik Sarajkama - jer su one spasile grad!
Za kraj, dozvolite mi da u svoje i u ime Hidajeta Delića pročitam jednu pjesmu mog prijatelja Benjamina Isovića. Pjesmu, nastalu u periodu opsade napisao je o Slavici, jednoj od brojnih Sarajki ubijenih na ulicama grada. Ova pjesma je ujedno i priča o svim tim našim heroinama, našim sugrađankama, komšinicama, prijateljicama, djevojkama, ženama, kćerkama, sestrama, majkama, koje su nas sve nosile devet mjeseci učeći nas tako dobroti, hrabrosti, nadi, ljepoti i ljubavi.
SLAVICA
ILI NJEN OBRAČUN S NJIMA
(djevojci poginuloj od mine u Titovoj ulici)
Izvadila je iz ormara
prugastu, svilenu košulju
i tanki džemper na kopčanje,
boje limuna...
Stade pred ogledalo
i bi zadovoljna.
Sad broš....
Dobro!
I još tašna i cipele
od crne kože...sat...
...tako je bilo
i kad su je unosili u kola,
a dim se slijegao ulicom.
Upamtih veliku mrlju na grudima
i slap teške, iščetkane kose,
na prljavom pločniku,
u nekom stravičnom neskladu.
Znam!
Bila je uredna,
jer je tako navikla.
Bila je dotjerana,
jer se tako izlazi među ljude.
Bila je uporna u svemu tome,
jer je to bila njena borba
i njen način da pobijedi!
Bila je elegantna,
bila je pažljivo našminkana,
jer je željela
biti lijepa,
ako bi
negdje na ulici,
usput,
slučajno
umrla!