Demokratija

Protestna kultura mladih u Bosni i Hercegovini oduvijek je bila obojena etno-nacionalizmom. Čak je i revolucionarna studentska 1968 jedna od najbitnijih godina za rađanje progresivnih ideja u modernoj historiji, na sarajevskim ulicama protekla otužno, sa kratkotrajnim maršom u kojem je jedna od figura koje su se neslavno pokušale istaći bio tada student medicine, nakon toga osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, koji je iste te ulice godinama krvnički terorisao.

Preduzeće „Bosna raste organski“ oživljava zemlju, ali i ljude Ivana: "Htjela sam mojoj staroj domovini, zemlji na kojoj sam se rodila, vratiti nešto od onoga što sam dobila, i biti inspiracija drugima, te ostaviti pozitivan životni trag."

Mladićeva odbrana zatražila je izuzeće sudija Merona, Agiusa i Daquna optužujući ih za pristrasnost jer su učestvovali u donošenju ranijih presuda Haškog tribunala a u kojima su Mladićevi oficiri iz Vojske Republike Srpske osuđeni zbog genocida i drugih teških zločina počinjenih u Srebrenici.

Predizborna bitka se u Bosni bije preko medija, i tradicionalnih i online, pa mjesta i vremena za neposlušne medije nema.

Prije tri godine, svi nivoi vlasti u BiH su potpisali i čuvenu “Reformsku agendu”, kojom od tada mašu pred svojim biračkim tijelom, uvjeravajući ga da je svaki novi procenat “ispunjenosti agende” korak ka uspostavljanju funkcionalne ekonomije, vladavine prava i efikasnog sistema socijalne zaštite. Kao dokaz uspješnih reformi navodi se smanjen broj nezaposlenih, rast penzija, povećan izvoz i rast BDP-a, te nešto bolji rezultati u oblasti industrijske proizvodnje. No, za razliku od domaćih političara/ki, komparativne procjene stanja u BiH nisu registrovale nikakav napredak. Naprotiv.

Image credits

U Bosni i Hercegovini, surovi učinci izbjegličke politike EU postaju vidljivi s one strane državne granice. Naivno je zamišljati da je ograđivanje Europe riješilo tobožnju krizu. 

Danas je, uspijevamo li skicirati pristup nadasve ozbiljnom zadatku dokumentovanja historije, gotovo trideset godina onome što se ima obilježiti povijesnom sramotom. Sramotom onoga što se nije smjelo, ni moralo, niti moglo dogoditi. A dogodilo se. I iz toga, mučki i predatorski, nastavlja svoj život.

U pismu naslovljenom na Ministricu za ljudska prava i izbjeglice i Ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, komesarka Vijeća Evrope Dunja Mijatović apeluje na vlasti da ulože maksimalne napore da unaprijede podršku pristiglim migrantima/migranticama.

Iako će Vojislav Šešelj u historiji ostati zapamćen kao jedan od onih koji su osuđeni pred međunarodnim sudom za zločine protiv čovječnosti, činjenica je da je on od haškog suđenja, koje ga je teretilo za neka od najtežih krivičnih djela koje međunarodno pravo poznaje, napravio pravosudnu lakrdiju, o čemu je svojevremeno glavni haški tužitelj Serge Brammertz rekao: “To nije primjer kako međunarodno pravo treba da funkcionira.”