Demokratija

Image credits

U Bosni i Hercegovini, surovi učinci izbjegličke politike EU postaju vidljivi s one strane državne granice. Naivno je zamišljati da je ograđivanje Europe riješilo tobožnju krizu. 

Danas je, uspijevamo li skicirati pristup nadasve ozbiljnom zadatku dokumentovanja historije, gotovo trideset godina onome što se ima obilježiti povijesnom sramotom. Sramotom onoga što se nije smjelo, ni moralo, niti moglo dogoditi. A dogodilo se. I iz toga, mučki i predatorski, nastavlja svoj život.

U pismu naslovljenom na Ministricu za ljudska prava i izbjeglice i Ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, komesarka Vijeća Evrope Dunja Mijatović apeluje na vlasti da ulože maksimalne napore da unaprijede podršku pristiglim migrantima/migranticama.

Iako će Vojislav Šešelj u historiji ostati zapamćen kao jedan od onih koji su osuđeni pred međunarodnim sudom za zločine protiv čovječnosti, činjenica je da je on od haškog suđenja, koje ga je teretilo za neka od najtežih krivičnih djela koje međunarodno pravo poznaje, napravio pravosudnu lakrdiju, o čemu je svojevremeno glavni haški tužitelj Serge Brammertz rekao: “To nije primjer kako međunarodno pravo treba da funkcionira.”

Stogodišnjica Prvog svjetskog rata podsjetila je balkanska društva, a naročito njihove političke i intelektualne elite, na jedan od najvažnijih svjetskih historijskih događaja. U nekim slučajevima ova je stogodišnjica taj dio historije doslovno otrgla od zaborava. Kratki pregled kulture sjećanja na Prvi svjetski rat i događaje u vezi s njim u nekim balkanskim zemljama može nas dovesti do zaključka da je takav veliki svjetski događaj – s dalekosežnim posljedicama po regiju – zaboravljen, jer druga historija dominira nacionalnim narativima.

"Shadow of Memory" izložba ratnih fotografija Rona Haviva nakon Sarajeva postavljena je u Konjicu i Srebrenici

Mada evropski i američki zvaničnici sve više brinu zbog prisustva Rusije, Turske, Kine, Zalivskih zemalja i Irana na Balkanu, upravo njihove vlastite aktivnosti guraju ovaj rejon sve dalje od Evro-Atlantskih integracija, sve više ka "stranim uticajima" i sve dubljoj krizi.

„Ja zagovaram politiku koja nije politika konfrontiranja, nego politika iznošenja dobrih rešenja i dobrih ideja."

Oni od kojih EU očekuje reforme u stvari su anti-reformisti, protagonisti zadržavanja status quo-a. Ako se realno sagleda ekonomsko-politička situacija u kojoj se BiH već godinama nalazi, ne može se identificirati nikakav čin ili aktivnost koji bi mogli biti iščitani kao istinska i iskrena volja i želja bh. političara da BiH krene putem zacrtanih reformi.