Crtice o Erdoganovoj i Bakirovoj demokraciji članak Nije nikakvo čudo da je jedan takav lider omiljen među onim dijelom građana BiH koji se nadahnjuju religijsko-nacionalnom; više religijskom nego nacionalnom, više (pan)islamskom nego bošnjačkom i bosansko-hercegovačkom; politikom porodice Izetbegović
Međunarodni program stipendiranja Njemačkog Parlamenta (Bundestag) Javni poziv Njemački Parlament (Bundestag) vas poziva da se prijavite za dodjelu stipendija koje u saradnji sa Slobodnim univerzitetom Berlin, Humboldt-univerzitetom u Berlinu i Tehničkim univerzitetom Berlin svake godine dodjeljuje za mlade apsolvente iz 28 nacija. Program traje svake godine od 01. marta do 31. jula.
Pravo na slobodu okupljanja Video U BiH građani se susreću sa nizom problema koji im otežava organizovanje protesta. Od administrativnih poteškoća, prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, nemogućih zahtjeva koji se stavljaju ispred organizatora/ica, zahtjeva za dodatno, privatno, obezbjeđenje. Na grani zelenoj Pravo na okupljanje - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.
Neuspjeh inicijative EU za Bosnu i Hercegovinu Analiza Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH. Autor/ka Bodo Weber
Čekajući izbore: Nada umire posljednja Članak Postizborna jesen u Bosni i Hercegovini, mogla bi, zbog radikalnog izostanka konsenzualne političke kulture, plašljivog i neefikasnog savjetodavnog intervencionizma međunarodne zajednice, primitivne opijenosti nacionalista etnoteritorijalnim redukcionizmom i (ne)očekivanog izostanka gesti otpora pobunjenog građanstva, kao u pjesmi Gorana Barea i Majki, biti obojena teškim bojama Autor/ka Nerzuk Ćurak
Pravda i nepravda na Balkanu Izvještaj Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2017. završio pravosudni rad i ostavlja za sobom poglavlje koje je smjernica za međunarodno pravo. Na panel diskusiji 14. marta 2018. smo postavili pitanje o ostavštini Suda za ratne zločine.
Ustavno sudovanje na kušnji Analiza Upitan autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine (USBiH) je, postupajući po apelaciji tada druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), donio odluku u predmetu br. U-5/16 koja je objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ br. 49/17 od 7. jula 2017. godine. Odlukom je USBiH utvrdio da neke odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKPBiH) koji je na snazi nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Ustav BiH). Istom odlukom je naložio PSBiH da sporne odredbe ZKP, u skladu sa odredbom člana 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja sudske odluke uskladi sa odgovarajućim odredbama Ustava BiH i obavijesti USBiH o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke. Autor/ka Zarije Seizovic
Dijelovi tekstova Vernese Berbo iz djela "Lov" Svjedočenja Pročitajte potresna svjedočenja o zločinima u BiH 1992-1995., predstavljena na konferenciji "Pravda i nepravda na Balkanu - 25 godina MKSJ" u Berlinu. Svjedočenja je na konferenciji čitala Vernesa Berbo.
Kruščica – borba za sve nas Aktivizam Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način. Autor/ka Alma Midžić
Tri države pod jednim krovom Autorski tekst Kada bi se moglo vjerovati medijima u Bosni i Hercegovini i onome što preko njih kazuju domaći političari, a stranci ih hvale, pomišljali bi često da imamo koliko-toliko normalnu državu, normalan ustavni poredak i sistem, politiku, ekonomiju... Onda bi znali i šta znači govoriti o "reformama", razvoju, zapošljavanju, "evropskom putu", zakonima itd. Naravno, morali bi znati i ko smo spram svijeta, ko nas tamo predstavlja na način barem sličan svugdje važećim principima i običajima. Autor/ka Zlatko Dizdarević