Demokratija i ljudska prava

Protestna kultura mladih u Bosni i Hercegovini oduvijek je bila obojena etno-nacionalizmom. Čak je i revolucionarna studentska 1968 jedna od najbitnijih godina za rađanje progresivnih ideja u modernoj historiji, na sarajevskim ulicama protekla otužno, sa kratkotrajnim maršom u kojem je jedna od figura koje su se neslavno pokušale istaći bio tada student medicine, nakon toga osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, koji je iste te ulice godinama krvnički terorisao.

Stogodišnjica Prvog svjetskog rata podsjetila je balkanska društva, a naročito njihove političke i intelektualne elite, na jedan od najvažnijih svjetskih historijskih događaja. U nekim slučajevima ova je stogodišnjica taj dio historije doslovno otrgla od zaborava. Kratki pregled kulture sjećanja na Prvi svjetski rat i događaje u vezi s njim u nekim balkanskim zemljama može nas dovesti do zaključka da je takav veliki svjetski događaj – s dalekosežnim posljedicama po regiju – zaboravljen, jer druga historija dominira nacionalnim narativima.

"Shadow of Memory" izložba ratnih fotografija Rona Haviva nakon Sarajeva postavljena je u Konjicu i Srebrenici

Proteklu godinu dana LGBTI i aktivisti_kinje koji podržavaju borbu za prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, naišli su na niz administrativnih prepreka na lokalnom i kantonalnom nivou u pokušaju organizovanja stajaćih i protesta u pokretu.

U BiH građani se susreću sa nizom problema koji im otežava organizovanje protesta. Od administrativnih poteškoća, prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, nemogućih zahtjeva koji se stavljaju ispred organizatora/ica, zahtjeva za dodatno, privatno, obezbjeđenje. Na grani zelenoj Pravo na okupljanje - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH.

U znak sjećanja na Heinricha Bölla koji bi 21. decembra proslavio svoj 100. rođendan. Böll je, bez dvojbe, trajno ostavio pečat u našoj poratnoj Njemačkoj. Pisao je, djelovao, i u Njemačkoj koja je još uvijek trpjela posljedice rata je, on je, što bi se u narodu reklo, radio do iznemoglosti, zalagao se i angažirao.

Sve više ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu. Dosta im je konstantne neučinkovitosti bosanskohercegovačkih političara. Dosta im je i kaste koja 22 godine skoro ništa nije uspjela ostvariti za društvo i sada se odnedavno oslanja na destruktivni nacionalizam koji treba da podijeli zemlju i ljude i osigura im sljedeće izborne uspjehe.

Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, bez demokratskih tradicija, vlast je počela više rušiti socijalizam, a manje graditi demokratsko društvo. Savremena država znači slobodno natjecanje na tržištu znanja i roba, ali i preusmjeravanje dijela sredstava od onih koji imaju više onima koji su se našli u uslovima da imaju manje. Osnov organizacije socijalne države je regulisanje te dvije poluge.  

Njemački novinar Manfred Ertel i novinari i medijski aktivisti iz BiH razgovarali su o procesu demokratizacije i medijima u Bosni i Hercegovini, na radionici u organizaciji Fondacije Heinrich Böll. Ertel je pričao o procesu demokratizacije i ulozi medija u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Diskusije o političkoj i medijskoj situaciji u BiH i usporedbe sa Njemačkom, rezultovale su sa nekoliko zaključaka.