Ekologija

22. zasjedanje država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 22), koje se održava u Marakešu od 7. do 18. novembra, predstavlja ključni naredni korak ka operacionalizaciji sporazuma iz Pariza. Mnoga kontroverzna pitanja su na dnevnom redu, kao što su štete uzrokovane klimatskim promjenama i mogućnosti financiranja najsiromašnijih zemalja.

Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75% energije vjetra u vlasništvu zadruga. Znamo da su upravo ove dvije zemlje svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Pogledajte video o "zelenoj gradnji" koji su realizirali Fondacija Heinrich Böll i efm Radio - U videu govore: Sanela Klarić, doc. dr. Intarnacionalnog Univerziteta Burch i predsjednica udruženja Green Council; Azra Korjenić, profesorica na Tehničkom Univerzitetu u Beču za inovativne ekološke konstrukcije i građevinsku fiziku i Maja Roso Popovac, profesorica na Građevinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Zelene tehnologije - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

Pogledajte izvanredni dokumentarni film o zagađenju zraka u Kini, koji je tamo prouzrokovao pravu revoluciju!    

Brojna istraživanja, poput onoga „Održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“, Dr Znaora, pokazuju da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje. Bez obzira na potencijal nedovoljno uređen pravni i institucionalni okvir u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavlja osnovnu kočnicu njegovom stvarnom razvoju.

Ignorišu se izgubljeni grantovi i prilike za održivi razvoj koje su prouzrokovane upravo od strane istih političara i vođa koji su odbili sve to, odbijajući da se stvore institucionalni kapaciteti i usvoje strateški dokumenti na nivou države Bosne i Hercegovine. Posebnu štetu građanima a posebno poljoprivrednicima BiH donijelo je odbijanje da se formira IPARD struktura koja bi obezbjeđivala minimalno 50 miliona EUR godišnje još od 2007. godine. IPARD struktura nikada nije formirana a gubici nisu samo novčani (450 miliona EUR za ovih devet izgubljenih godina).

Energijsko siromaštvo predstavlja jedan od ključnih problema. Naime, uz kontinuirani porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u podmirivanju računa za energiju, te ne može koristiti energiju u opsegu koji zadovoljava pristojnu kvalitetu života.

Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

Uticaj Sporazuma iz Pariza na energetski zaokret u Bosni i Hercegovini U prvoj polovini decembra 2015. godine u Parizu je održan sastanak članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21). Na sastanku je postignut sporazum da se ograniči porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, te da se ulože dodatni napori s ciljem ograničavanja porasta temperature do 1,5°C.