UVOD
Mi smo Zemlju posudili od naše djece“. Ovaj slogan ranog pokreta zaštite okoliša koristi jednostavne rijeci kako bi iskazao glavnu dogmu politike koja je odgovorna i koja gleda u budućnost: mi moramo sačuvati osnovu za život budućih generacija. Mi moramo svojoj djeci ostaviti svijet bolji od onog koji smo naslijedili.
Danas nas ovaj princip primorava da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo zaustavili klimatske promjene i štetu koju klimatske promjene nanose. To znaci da ćemo do sredine stoljeća morati da dekarboniziramo ekonomiju i društvo. Prekretnica na ovom putu je postepeno ukidanje sagorijevanja uglja. To predstavlja veliki izazov: ugalj je bio, i još uvijek jeste gorivo industrijalizacije i globalnog ekonomskog rasta. Prebacivanje na obnovljivu energiju i efikasniju ekonomiju ne traži ništa manje nego svjetsku energetsku revoluciju.
Ako pogledamo statistike, one ukazuju na to da globalna potreba za ugljem i dalje raste. To je rast s prosjekom od 2,1 posto godišnje sve do 2019. godine. Više od pola svjetskog korištenja uglja dešava se u Kini, koja je najveći korisnik i uvoznik. Kralj Ugalj također generira 43 posto cjelokupne energije u Njemačkoj. Obnovljivi izvori energije su u Njemačkoj 2014. godine sustigli lignit, vrstu uglja koja je posebno štetna za klimu. Međunarodna agencija za energiju predviđa da ce se korištenje uglja za proizvodnju energije srednjoročno smanjiti. Postoje naznake da je cak i u Kini korištenje uglja oslabilo.
Nagli rast korištenja uglja ima negativne posljedice na čovjeka i prirodu, koje su dalekosežnije od ekonomske dobrobiti. Ugalj ne ubija samo klimu. U rudnicima uglja cesto vladaju užasni uslovi za rad. Nesreće su česte. Cijena koju plaćaju okoliš i ljudsko zdravlje, a koja je povezana s korištenjem uglja za proizvodnju električne energije, ogromna je. Okrenemo li se od fosilnih (i nuklearnih) goriva prema obnovljivoj energiji, možemo ponuditi ogromne ekonomske i društvene mogućnosti. To bi moglo stvoriti radna mjesta i smanjiti troškove. Nestašica električne energije najbolje se može prevazići decentraliziranom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora.
Multilateralni obavezujući klimatski ugovor mora dati jasan signal za postepeno ukidanje fosilnih goriva. Preduzeća koja su ostvarivala veliki profit od fosilnih goriva treba da budu pravno i finansijski odgovorna za štetu koju su prouzrokovala i koju i dalje prouzrokuju. Kako bi se ova tranzicija ubrzala, mora se uspostaviti razumna cijena za emisiju CO2.
Nadamo se da ce ova publikacija potaknuti međunarodnu kampanju za postepeno ukidanje korištenja uglja. Posebno nam je drago da ce se naši uredi po svijetu potruditi i objaviti izdanja ovog atlasa na lokalnim jezicima. Nadamo se da ce vam ovo štivo biti interesantno za čitanje.
Barbara Unmüßig i Ralf Füchs
Uprava, Fondacija Heinrich Böll