Demokratija

Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich Böll Stiftung e.V. (Berlin) objavili su znanstvenu monografiju Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti. Knjigu je uredio Fahd Kasumović, a objavljena je u Sarajevu i Berlinu. Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.  Knjiga je rezultat istraživačkog znanstvenog projekta koji su sufinansirali Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo i Heinrich-Böll-Stiftung.

U demokratskim društvima u jeku predizbornih kampanja debate kandidata/kinja trebale bi biti kruna političkog pluralizma i vrhunac približavanja kandidata svojim biračima. Dok se u nekim društvima debata smatra ključnim događajem koji pomaže neodlučnim biračima da odaberu sebi bližeg kandidata ovaj tip sučeljavanja političkih programa, kandidata i stavovanije isuviše popularan u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga što ljudi s manjkom referenci sve više prevladavaju najprije na izbornim listama, a potom i na izabranim i imenovanim funkcijama, zbog toga se za one koji su u svojim strukama ostvareni, a krenu se baviti i politikom, sve češće pita: zašto se kompromituju. 

Neprecizan broj birača ostavlja mogućnost za manipulacije glasačkim listićima, daje nepreciznu sliku političke volje birača, ali i pokazuje nemar prema državnim statistikama.

Oktobarsko je rano jutro, u jednom prijedorskom kafiću. Ispred mene je moj prenosivi računar, ispred njega moj mobilni sa pokrenutom aplikacijom za snimanje zvuka. Kad govori off the record, kao što govori o „svojim“ glasovima od prije četiri godine, uzme telefon, prekrije drugom rukom mikrofon, spusti uređaj nisko pod sto, šapatom kaže šta ima reći i onda vrati telefon na sto. “Pa ni 500 nije realno”, dodaje.

Iako se 26.089 kandidata/kinja nadmetalo za kontrolu nad 6 do 7 milijardi KM  opštinskih/općinskih/gradskih budžeta i iako su zbori koštali 20, a  kampanja više od 10 miliona KM, birači/ce su poklanjali glasove za neprecizna obećanje i huškanje jednih kandidata na druge, a značajne promjene se nisu desile.

Ko se najviše bavio funkcionerskom kampanjom?

U traumatizovanim društvima suočenim sa masovnim odlivom stanovništva i daljim društvenim propadanjem, najveću cenu plaćaju ugroženi društveni slojevi i marginalne grupe. Za vladajuće strukture, opsednute mačistički shvaćenim nacionalnim interesima, ovi slojevi i grupe su eventualno bitne samo na dan izbora. Iako je zakonska regulativa kada je reč o nasilju nad ženama značajno unapređena, ono se minimalno prijavljuje,  žene žrtve ga trpe više godina u osami, a budžetska izdvajanja za sigurne kuće ostaju minimalna. Istraživanja pokazuju da je skoro četiri od deset žena u BiH iskusilo psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, ali ni ti podaci nisu dovoljni da bi se ono konačno tretiralo na ozbiljan način, kao ni nedavni, brutalni slučajevi femicida.

Je li problem u promjenama rodnih uloga, ili je problem koji iza toga leži rušenje određenog (u ovom slučaju rodnog) hijerarhijskog poretka koji omogućava eksploataciju onog drugog, odnosno one druge, drugotne?