Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

Zamislite kako vlada troši 20 % godišnjeg budžeta  na redekoraciju kvadratnog kilometra u glavnom gradu – a sve to uz kršenje, zaobilaženje pa čak i mijenjanje zakonodavnog okvira, bez uzimanja u obzir volje naroda i preporuka stručnjaka:  dobro došli u Makedoniju danas ...  

Uticaj Sporazuma iz Pariza na energetski zaokret u Bosni i Hercegovini U prvoj polovini decembra 2015. godine u Parizu je održan sastanak članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21). Na sastanku je postignut sporazum da se ograniči porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, te da se ulože dodatni napori s ciljem ograničavanja porasta temperature do 1,5°C.

Već šestu godinu je ustavna diskriminacija Roma, Jevreja i drugih građana koji ne pripadaju dominantnim etničkim grupama – konstitutivnim narodima -  u Bosni i Hercegovini ogoljena pred svijetom – u decembru 2009. Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Rješenje za ovaj problem traženo je dugo, ali uzaludno – a onda je pod pritiskom mnogih drugih problema Evropska Unija, čiji angažman je pregovore i omogućavao, diskretno pomakla znatno niže na listi prioriteta. Mimo ovih očiglednih i permanentnih kršenja, izvan reflektora javne pažnje, dešavaju se i mnoga druga kršenja ljudskih prava – registrirana i neregistrirana.

U Sarajevu su 17. decembra 2015. u organizaciji udruženja "Infohouse" organizirana prezentacija Mape za ravnopravnost spolova, koja je namijenjena političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Ova Mapa bi trebala poslužiti kao pomoć i putokaz za ostvarivanje ravnopravne zastupljenosti spolova u stranačkim, izvršnim i upravnim organima. Prijedlozi mogućih Mapa za ostvarivanje spolne ravnopravnosti unutar političkih stranaka nastali su u izuzetno bliskoj saradnji sa članovima/članicama stranaka, koji su učestvovali u projektu i proizvod su njihovog prijedloga i zaključivanja, kao i komparacije sa evropskim praksama kada je riječ o profesionalizaciji stranaka i njihovoj usmjerenosti na poštivanje ljudskih prava.

Mir nije odsustvo rata; to je vrlina; stanje svijesti; raspolaganje dobronamjernošću; povjerenje; i pravda." – Baruch De Spinoza, 1670. Ne zvuče li savršeno logične Spinozine riječi iz djela „Teološko-politički traktat“ objavljenog 1670. godine? Suštinski gotovo istu misao izrekao je i Martin Luther King Junior, jedan od simbola borbe za ljudska prava, čovjek koji je nadahnuo mnoge diljem svijeta: „Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde.“ Ipak, onim građanima i građankama Bosne i Hercegovine koji se sjećaju 1995. godine sigurno bliže zvuči pragmatični moto Benjamina Franklina: "Ne postoji dobar rat i loš mir".  

Centar za ekologiju i energiju, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, je 30.11.2015. godine organizirao Završnu konferenciju pod nazivom: „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Tuzlanskom kantonu“. Na Konferenciji je promoviran dokument u kojem su prezentirani projekti dobre prakse iz oblasti EE i OIE koje su lokalne zajednice TK implementirale u posljednjih 18 mjeseci. Predstavnici Grada Tuzla, Općine Gračanica i Općine Banovići su učesnike informirali  o svojim realiziranim projektima sa ciljem da se takvi projekti dobre prakse brže šire u Tuzlanskom kantonu. Na Konferenciji je prisustvovalo oko 50 predstavnika kantonalne i općinske vlasti, NVO, građana i medija.

Approaches to understanding the meaning of accession to the European Union vary significantly among the post-Yugoslav countries, depending on the size and complexity of problems these countries encounter in their prolonged transition to democracy, free market economy, and rule of law.

Uprkos stalnim obećanjima i na domaćoj sceni i u međunarodnoj zajednici, stvarnih pomaka prema izgradnji ekonomski i politički funkcionalne države nema. Takvu državu domaće političke elite ne žele, a stranci se plaše radikalnih pritisaka i reformi  

Globalna potražnja za ugljem još uvijek raste. Ugalj pridonosi klimatskim promjenama više nego bilo koji drugi izvor energije. Njegovo vađenje i spaljivanje uzrokuje nepovratne štete za okoliš i zdravlje ljudi. U 2014. godini ugalj je bio odgovoran za 14,2 giga tone emisije CO2 ili 44% svih energetskih emisija ugljičnog dioksida, te za više od jedne četvrtine svih emisija stakleničkih plinova.