Istraživanja Europske agencije za zdravstvene rizike i Svjetske zdravstvene organizacije su potvrdila da zagađenje zraka ima značajan negativan utjecaj na zdravlje i razvoj karcinoma. Međunarodna agencija za istraživanje o karcinomima je potvrdila da zagađenje zraka pripada kancerogenima grupe 1. Ovi utjecaji uključuju skraćenje životnog vijeka, povećan broj hospitaliziranih pacijenata koji boluju od respiratornih i srčanih problema, nastanak bronhitisa i različite manje probleme, na primjer gubitak radnih dana.
Prema istraživanju koje je u 2014. godini radio Centar za ekologiju i energiju, utvrđeno je da postojeća termoelektrana u Tuzli (TE Tuzla) ima visoku emisiju NOx, SO2 i PM2.5. Prema evropskoj metodologiji utvrđeno je da je ona u 2013. godini uzrokovala gubitak oko 4.900 godina života, 131.000 izgubljenih radnih dana i preko 170 hospitalizacija zbog srčanih i respiratornih bolesti. Na osnovu trenutne vrijednosti radnih dana u BiH, procjenjuje se da je u 2013. godini ukupna šteta koju je TE Tuzla nanijela zdravlju građana iznosila 99 miliona EUR.
Planirani blok 7 u Tuzli i TE u Banovićima, obzirom da su moderniji pogoni, emitirati će manju količinu zagađenja po jedinici proizvedene električne energije, ali se i dalje predviđa da će godišnje biti povezane sa gubitkom 310 godina životnog vijeka, kao i šteta u iznosu od 6.4 miliona EUR/godišnje. Ako se izgradi i Blok G8 u TE Tuzla, šteta će iznositi 10 miliona EUR/godišnje. Šteta će se nastaviti sve dok rade ovi novi pogoni, a njihov planirani životni vijek je 40 i više godina rada.
Da li se isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija u BiH?
Procjenjuje se da će pogoni u Tuzli i Banovićima u periodu od 2015. do 2030. godine izazvati kumulativni uticaj od 39.260 godina gubitka očekivanog životnog vijeka, brojne smrtne slučajeve i ukupnu štetu u iznosu od 810 miliona EUR.
Prema procjeni Energetske zajednice, štete na okoliš koje je uzrokovala TE Tuzla u 2014. godini su iznosile 346 miliona EUR, a šteta koju su svojim radom uzrokovale sve TE u BiH u 2014. godini iznosila je 2,2 milijarde EUR.
Na osnovu iznesenih podataka i činjenica, neosnovano je razmišljati o isplativosti ulaganja oko 340 miliona EUR u smanjenje emisija iz velikih ložišta. Ovu investiciju i aktivnosti treba odmah pokrenuti, jer to su godišnje štete koje na okoliš nanosi samo TE Tuzla.
Zašto je došlo do izrade Plana investicija od 664 miliona KM?
Predviđene investicije su dio Nacionalnog plana za smanjenje emisija velikih postrojenja (NERP) čija izrada je u skladu sa Direktivom o smanjenju emisija iz velikih postrojenja, koji je bilo potrebno dostaviti Energetskoj zajednici do 31.12.2015. godine. Velika postrojenja za sagorijevanje su postrojenja sa toplotnom snagom ložišta koja je jednaka ili veća od 50 MW. Smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje još 2013. godine postalo je obaveza za Bosnu i Hercegovinu i to na osnovu odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice iz oktobra 2013. godine. Odlukom je propisano da je implementacija Direktive o velikim postrojenjima za sagorijevanje i Direktive o industrijskim emisijama obavezna za sve potpisnice Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, što znači da je i Bosna i Hercegovina ima tu obavezu. Prema Ugovoru sa Energetskom zajednicom, Bosna i Hercegovina je imala obavezu da smanji emisije u 12 velikih postrojenja koja isporučuju električnu energiju u mrežu, i to: Elektroprivreda FBiH – 7 postrojenja, Elektroprivreda RS – 2 postrojenja i Natron-Hayat – 3 postrojenja.
Za Bosnu i Hercegovinu su postojale sljedeće opcije:
1. Uskladiti emisije iz velikih postrojenja sa graničnim vrijednostima do 1.1.2018. godine. Međutim, ova opcija je za termoelektrane bila nerealna.
2. Izraditi NERP za period 1.1.2018.-31.12.2027. i dostaviti ga Sekretarijatu do 31.12.2015.
3. Ograničiti vijek trajanja velikih postrojenja (20.000 radnih sati između 1.1.2018. – 31.12.2023.). Ova postrojenja bi od 1.1.2024. godine trebala biti zatvorena ili usklađena sa strožijim graničnim vrijednostima iz IE Direktive.
Bosna i Hercegovina se odlučila za kombinaciju druge i treće opcije.
Bosna i Hercegovina je, uz podršku USAID-a, uspjela pripremiti NERP što je za medije potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Prema njegovim riječima, Nacionalni plan za smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje u BiH završen je i dostavljen Sekretarijatu, a njime je planirano da TE Ugljevik, TE Gacko, TE Tuzla 5, TE Tuzla 6, TE Kakanj 6, TE Kakanj 7, UKO-4 i LUKO-4 (Natron Hayat – Maglaj) ulože približno 640 miliona KM, što će im omogućiti da do 1.1.2028. godine njihove emisije štetnih gasova i čvrstih čestica budu u skladu sa dozvoljenim graničnim vrijednostima.
Blokovi 3 i 4 u TE Tuzla, Blok 5 u TE Kakanj te UKO 3 Natronke iz Maglaja neće investirati u mjere smanjenja emisije štetnih materija, nego će u periodu od 1.1. 2018. do 31.12.2023. raditi maksimalno 20.000 radnih sati, nakon čega će se blokovi ugasiti u potpunosti. Ovo praktično znači da će ovi blokovi moći raditi godišnje oko 4,5 mjeseci.
Emisije iz velikih postrojenja u BiH u 2014. godini su iznosile 273.577 tona S02, 20.511 tona NOx i 6.616 tona čvrstih čestica (PM). Krajnji cilj NERP-a je da se do 1.1.2028. smanje emisije kako je prikazano u tabeli uz odgovarajuće investicione troškove.
Materije 2014. 2018. 1.1.2028. Troškovi (miliona KM)
SO2(t) 273.577 23.723 10.143 521
NOx (t) 20.511 17.816 5.927 103
PM (t) 6.616 819 437 40
Ukupno: 664
Prednosti implementacije NERP-a za zdravlje građana i okoliša znatno premašuju investicione troškove i upravo je to razlog zašto je za Bosnu i Hercegovinu bila nužna izrada NERP-a i njegova implementacija.
Implementacija će rezultirati smanjenjem emisija triju glavnih zagađujućih materija: sumpor dioksida (SO2), azotnih oksida (NOx) i čvrstih čestica (prašine). Najvažnije je smanjiti emisije sumpor dioksida, jer on ima ogroman utjecaj na zdravlje građana i okoliš.
Alarmantna situacija
U Tuzli se, na primjer, nalazi termoelektrana koja spali oko 3,8 miliona tona uglja godišnje (podatak sa stranice EPBiH) i između ostaloga emituje preko 50.000 tona SO2. Monitoring zraka pokazuje da Tuzla spada u najzagađenije gradove u Evropi. Na mjernoj stanici BKC u 2014. godini dnevna granična vrijednost SO2 (125 mikrograma/m3) bila je prekoračena 61 puta, a tokom jedne godine bi smjela biti prekoračena maksimalno 3 puta.
Situacija u 2015. godini bila je još kritičnija. Poseban problem predstavljale su koncentracije čvrstih čestica. U decembru 2015. godine, prosječne dnevne koncentracije PM2,5 bile su od 66 – 330 µg/m3. Ne postoje utvrđene dnevne ni satne granične vrijednosti za PM2,5, ali prema evropskom indeksu, dnevne koncentracije iznad 60 µg/m3 se računaju kao veoma visoke. Pretpostavka je da bi 100 µg/m3 kod nas trebao biti prag uzbune. Što znači da smo cijeli decembar 2015. trebali imati prag uzbune na mjernoj stanici BKC, koja je u centru grada Tuzle.
Vratićemo se kratko na početak ovog teksta i postaviti logično pitanje: Ko to, i zbog kojeg profita žrtvuje sve građane Tuzle i Tuzlanskog kantona, a samim tim i Bosne i Hercegovine?! Ima li to cijenu i šta se čeka sa poduzimanjem konkretnih mjera.
Usvajanje NERP-a je obaveza koju je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Energetska zajednica, ali tek kada se on dosljedno provede doći će do smanjenja emisije SO2 za 95%, te drastičnog smanjenja azotovih oksida i čvrstih čestica. Zato izradu i implementaciju NERP-a ne treba posmatrati kao obavezu Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici, već kao obavezu Bosne i Hercegovine prema njenim građanima.