Pitanje je, imaju li zemlje u regionu zaista razloga za slavlje - pogledajte zabrinjavajuće rezultate istraživanja koje su proveli Reporters Without Borders

Prema nedavno objavljenom izvještaju Freedom House o državama u tranziciji, Bosna i Hercegovina je nazadovala u odnosu na nalaze iz 2016., a posebno u segmentu koji se odnosi na demokratsko upravljanje. Kako se navodi u izvještaju, BiH se suočava sa najgorom političkom disfunkcijom još od rata, što se ogleda u derogiranju državnih institucija i „izvrgavanju ruglu“ demokratskih procedura od strane političkih lidera.

Populistička ideologija se podupire na vertikalnu dihotomiju između naroda i elita, između nas dole čistokrvnih Makedonaca  i vas gore koji ste izdali Makedonsku kauzu, a finansiraju vas razni Soroši i ostali spoljni neprijatelji. Na horizontalnom nivou populist vrši demorkaciju u odnosu na pripadnike ostalih etniciteta, kultura, civilizacija, vera, seksualnih orentacija, migranata. Od Kacinskog i Orbana, preko Vučića i Dodika, pa do Gruevskog, postupno se širi klub populista u Jugoistočnoj Evropi.

Ova publikacija je nastala u okviru projekta “Advocacy NGOs Networks for Sustainable Use of Energy and Natural Resources in the Western Balkans and Turkey – ETNAR”, u kojem je hbs jedan od partnera. Glavni cilj publikacije je pomoći nevladinim organizacijama iz Bosne i Hercegovina, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Turske, Makedonije, Albanije i Kosova u zaštiti okoliša i zagovaranju održivog upravljanja energetskim i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moćan instrument u aktivnostima zagovaranja organizacija civilnog društva ukoliko one znaju kako i kada da ih koriste u svojim zagovaračkim kampanjama.

Green Council uz podršku hbs-a u okviru ArchiKID projekta organizira niz radionica o zagađenju i zaštiti zraka sa učenicima nekoliko osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Projekt je podržalo Vijeće nastavnika Kantona Sarajevo. Radionice se već održavaju u tri osnovne škole: O.Š. “Hamdija Kreševljaković”, O.Š. “Malta” i “Deseta osnovna škola”.

"Ne može se ovo raditi ako to ne voliš, ako iskreno ne vjeruješ u ideje ravnopravnosti i prihvatanja različitosti i ako istinski ne želiš neku promjenu. Građanski aktivizam je jedina šansa da dođemo do promjena u BiH i da napokon i mi sjednemo na zelenu granu." - Jadranka Miličević

Dosadašnja implementacija reformske agende je pokazala da su vodeći međunarodni akteri u BiH itekako u stanju da zemlju natjeraju da započnu sa održivim reformama. To je prvenstveno dokazao MMF koji je zauzeo striktan stav uslovljavanja. To što je EU inicijativa do sada postigla samo mali broj rezultata nije zbog toga što u BiH politika uslovljavanje nije ili ne može funkcionisati, kako to redovno tvrde zvaničnici EU, nego zato što fali političke volje za konzekventnim i striktnim korištenjem mehanizma uslovljavanja. Ovdje možete pročitati sažetak, kao i kompletnu studiju o Reformskoj agendi, koju je politički analitičar Bodo Weber izradio za hbs (na engleskom jeziku).

Planska podjela društva u funkciji je proizvedenog koncepta stalne borbe dva protiv jedan – sve do potpunog poraza onoga ko je u manjini. Taj poraz generira animozitet do mržnje. Ujedno se time opstruira  sve ono što bi mogao biti zajednički cilj i interes, zasnovan na kolektivnom, a ne klanskom dobru. Neupitnost svih parcijalnih interesa nad bilo kojim državnim je legitimirana, i tu više nema nikakvih dilema.

Kriza političkog upravljanja državom Bosnom i Hercegovinom traje svo vrijeme postdejtonskog političkog razvoja. Ova kriza se ispoljava u stalnim međustranačkim političkim neslaganjima. Ta neslaganja se ne javljaju u odnosima vladajuće skupine stranaka i skupine opozicionih stranaka kao što je to u svim državama parlamentarne demokratije. Politička neslaganja se ispoljavaju i zanavljaju unutar same skupine vladajućih stranaka. Zapravo radi se o neslaganjima koja se javljaju u odnosu prema razvoju države Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Bosna i Hercegovina je među osam  najkorumpiranijih zemalja Evrope i Centralne Azije, po mišljenju njenih građana (podaci istraživanja Transparency International za 2016. godinu). Istovremeno i konsekventno, Bosna i Hercegovina je među najsiromašnijim zemljama u Evropi – nalazi se na neslavnom petom mestu po prosečnom prihodu (4760 $). U državi živi i 100 multimilionera, čije bogatstvo premašuje 30 miliona dolara. O multimilionerima koji su od ove države oteli i izneli na račune kojekuda i pod bog zna čijim imenima, tek ćemo slušati. Ako ne u ovoj, možda u sledećoj reinkarnaciji, jer nema vladavine prava, već prava vladavine.