panel diskusije 14. marta u Berlinu.

Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu  prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način.  

Zbog povećane koncentracije zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo 26.01.2018. proglašena je prva epizoda - Pripravnost, uz primjenu interventnih mjera. Stanje kvalitete zraka i u drugim BiH gradovima je slično ili čak i lošije nego u Sarajevu. Iz tog razloga želimo s vama podijeliti informacije koliko je opasan zagađen zrak, gdje možete pronaći više podataka o trenutnom stanju kvalitete, kao i mjere kako se zaštiti u ovakvim uvjetima. Sve navedene informacije možete dobiti na posteru i brošuri u prilogu, kao i na web stranici http://zrak.ekoakcija.org/, te aplikacijama za mobilne telefone „Kvalitet zraka u BiH“ (Android i iOS).

Dalida Kozlić je dugogodišnja aktivistkinja za prava životinja, osoba čije se ime najčešće spominje kada se govori o borbi za zaštitu napuštenih pasa u Sarajevu. Dalida za serijal Plan B: Žene iz Bosne i Hercegovine govori o tome kako se razvio njen interes za prava životinja i kako danas izgleda njena borba za adekvatno provođenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH

Kada bi se moglo vjerovati medijima u Bosni i Hercegovini i onome što preko njih kazuju domaći političari, a stranci ih hvale, pomišljali bi često da imamo koliko-toliko normalnu državu, normalan ustavni poredak i sistem, politiku, ekonomiju... Onda bi znali i šta znači govoriti o "reformama", razvoju, zapošljavanju, "evropskom putu", zakonima itd. Naravno, morali bi znati i ko smo spram svijeta, ko nas tamo predstavlja na način barem sličan svugdje važećim principima i običajima.

Dva značajna predmeta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), prvostepene i drugostepene presude koje su izrečene u novembru, promovisale su međunarodno krivično pravosuđe i dokazale da ono što mi zovemo pravda nije samo nedefinisan pojam, već i cilj koji ponekad može biti postignut. Ove dvije presude se smatraju prekretnicom u dvadesetogodišnjem radu MKSJ. Da vidimo o čemu se radi. Tekst je napisan na engleskom jeziku.

U znak sjećanja na Heinricha Bölla koji bi 21. decembra proslavio svoj 100. rođendan. Böll je, bez dvojbe, trajno ostavio pečat u našoj poratnoj Njemačkoj. Pisao je, djelovao, i u Njemačkoj koja je još uvijek trpjela posljedice rata je, on je, što bi se u narodu reklo, radio do iznemoglosti, zalagao se i angažirao.

Slika jednog te istog ljudskog lica može istovremeno biti i potjernica i ikona sa oltara, u to smo se proteklih decenija uvjerili mnogo puta. Kako ta optička varka funkcioniše? Učinak duple slike zavisi od ugla gledanja i od udaljenosti posmatrača. Ako se dovoljno primaknemo slici i gledamo je iz donjeg rakursa vidimo jedno, ako se udaljimo i pogledamo sa visine, sasvim drugo. Naš ubica je tako heroj, branitelj, mučenik. Njihov ubica je zlotvor, satrap, demon.

Dok je Bosna i Hercegovina i sa dva entiteta nefunkcionalna, hrvatski predstavnik Dragan Čović nastoji da ostvari još jedan, treći entitet. Projekat se temelji na paradržavi „Herceg – Bosni“, a koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini sprovodio etničko čišćenje. Kao prvi korak, Čović pokušava da potkopa funkcionalnost Federacije u Bosni i Hercegovini  putem reformi  izbornog zakona. Engleska verzija u PDF-u  

Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.