Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH.

Izborna je godina u Bosni i Hercegovini. Skoro 23 godine nakon rata je došlo vrijeme da se svedu računi.  

Postizborna jesen u Bosni i Hercegovini, mogla bi, zbog radikalnog izostanka konsenzualne političke kulture, plašljivog i neefikasnog savjetodavnog intervencionizma međunarodne zajednice, primitivne opijenosti nacionalista etnoteritorijalnim redukcionizmom i (ne)očekivanog izostanka gesti otpora pobunjenog građanstva, kao u pjesmi Gorana Barea i Majki, biti obojena teškim bojama

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2017. završio pravosudni rad i ostavlja za sobom poglavlje koje je smjernica za međunarodno pravo. Na panel diskusiji 14. marta 2018. smo postavili pitanje o ostavštini Suda za ratne zločine.

Ono što se u bh. javnosti najčešće naziva „evropskim putem” Bosne i Hercegovine, odnosno put BiH ka Evropskoj uniji, zvanično je počeo još 2003. godine Solunskom deklaracijom kojom je BiH, kao i druge države Zapadnog Balkana, identifikovana kao potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU. 

Upitan autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine (USBiH) je, postupajući po apelaciji tada druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), donio odluku u predmetu br. U-5/16  koja je objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ br. 49/17 od 7. jula 2017. godine. Odlukom je USBiH utvrdio da neke odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKPBiH) koji je na snazi nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Ustav BiH). Istom odlukom je naložio PSBiH da sporne odredbe ZKP, u skladu sa odredbom člana 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja sudske odluke uskladi sa odgovarajućim odredbama Ustava BiH i obavijesti USBiH o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.  

Vlade i poslovni subjekti beskrupulozno zastupaju svoje interese u do sada neviđenoj borbi za resurse. U međuvremenu su osnovna prava građana/građanki ugrožena, a prostor za djelovanje civilnog društva u velikoj mjeri sužen. Pri tome se ne radi o izolovanim slučajevima u autoritarnim zemljama. Svjedočimo širokoj i sistematskoj represiji učešća građana/građanki i protesta na lokalnom nivou. Ovaj podcast razmatra mehanizme kojima se ograničava djelovanje civilnog društva i upotreba mogućih strategija za borbu i zasnovan je na rezultatima studije "Komplikovan posao - prostor za civilno društvo u borbi za nacionalne resurse", u izdanju Fondacije Heinrich Böll i Evropskog centra za ustavna i ljudska prava". Podcast je na engleskom jeziku

Pročitajte potresna svjedočenja o zločinima u BiH 1992-1995., predstavljena na konferenciji "Pravda i nepravda na Balkanu - 25 godina MKSJ" u Berlinu. Svjedočenja je na konferenciji čitala Vernesa Berbo.

panel diskusije 14. marta u Berlinu.

Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu  prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način.