U svjetlu događanja u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci, koji se ogledaju u zabrani javnih okupljanja, stvaranju atmosfere straha i najavama donošenja novih ili izmjena postojećih zakona kojima se uređuju neka od osnovnih ljudskih prava, jedan broj organizacija civilnog društva  se udružio i predočio pet zahtjeva za vlasti i institucije RS.

Većina javnosti i struke su neugodno iznenađeni političkom odlukom da se 7. marta u Parlamentu FBiH izglasa Prijedlog Odluke o odobravanju Odluke o izdavanju garancije FBiH u korist izvozno-uvozne banke Kine za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Prijedlog Odluke o davanju prethodne saglasnosti za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda d.d. Sarajevo kod izvozno-uvozne banke Kine za projekat izgradnje Bloka 7 – 450 MW TE Tuzla, bez obzira na upozorenja Energetske Zajednice, EU i lokalnih stručnjaka.

Da bi se do kraja razumjela aktuelna, a zapaljiva situacija sa najnovijom fazom u odnosima između Srbije, Kosova i uloge međunarodne zajednice u svemu tome – prije svega SAD i EU – ali i posljedica na stanje u regionu i naročito na pitanje granica, treba imati uvid i u dosadašnji razvoj tog cijelog "slučaja". 

Fašizam je, ako se već hoće, bio pretpostavka i Golgoti koju je najveći dio bivše zajedničke države tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bio prisiljen proživljavati. Prisjetimo se, uostalom, takozvane antibirokratske revolucije iz druge polovice osamdesetih godina, pod čijim kišobranom su eliminirani svi koji se nisu slagali s politikom tadašnjega srpskog vožda – na prostoru Srbije i Crne Gore posebice.

Jedna od bosanskohercegovačkih paradoksa jeste činjenica da političke partije koje su ovu zemlju uvele u rat uopće još uvijek i postoje. I ne samo da postoje već su dio vlasti koju međunarodna zajednica smatra partnerskom. E, sad, otkuda nekomu ideja da onaj tko je uvukao neku zemlju u rat može biti garant mira i stabilnosti pitanje je na koje ne mogu dati tako jednostavan odgovor osim ako defetistički ne zaključim da je osnovno obilježje bilo kakve i bilo čije politke već pomenuto licemjerje.

Sa jačanjem desničarskog populizma konzervativne vrijednosti i patrijarhalne strukture postaju sve značajnije. Jednakost između muškarca i žene ćemo, prema najnovijem Global Gender Gap Reportu, dostići za još 200 godina.

Granicama se uvijek određivao teritorij unutar kojega se želi uspostaviti čvrsta kontrola. Granice su se i u Evropi uglavnom iscrtavale nakon velikih i krvavih ratova, a na Balkanu je iscrtavanje granica nacionalnih država uvijek bilo praćeno nasiljem i etničkim čišćenjem.

Bosna i Hercegovina (BiH) u post-konfliktnim godinama, sada već desetljećima, pokazuje da je nefunkcionalna državna zajednica koju čini konglomerat dijametralno suprotnih i nadasve nespojivih državno-pravnih koncepata – kako po pitanju njenog unutrašnjeg uređenja tako i po pitanju njene političke budućnosti.

Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine, a koji je podržan od Fondacije Heinrich Bӧll, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, Ured u Sarajevu. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega historičara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom čiji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje historičara i rad na istim i/ili srodnim temama. Publikaciju u PDF možete preuzeti ovdje

Bosna i Hercegovina je u čvrstim rukama korumpiranih nacionalističkih snaga koje ciljano blokiraju reformske procese zemlje, kako bi zadržali moć. Ipak, posljednji izbori su pokazali: mnogo je bh građana koji žele više građanskih prava.