Fondacija Heinrich Böll je 7. septembra 2019. obilježila 20 godina od osnivanja ureda u Sarajevu. Tim povodom je nastao film Nihada Kreševljakovića pod nazivom „Šest ljudi, jedna borba“,  koji je premijerno prikazan na obilježavanju 20. godišnjice.   

U blizini Bihaća je na zahtjev lokalnih vlasti u junu 2019. smješteno više stotina izbjeglica – Vučjak je pjeskovit teren bez struje, bez vode. Crveni krst/križ očajnički pokušava da osigura minimum potrebne opskrbe. Pogledajte foto galeriju.

Već nekoliko decenija, najveći dio gradske infrastrukture je podređen automobilima. Rastuće negativne posljedice za ljude su smanjena kvaliteta života od gužvi i buke, te opasnost za život od zagađenja zraka i nezgoda. Sve češće možemo primijetiti da svjetski gradovi uklanjaju zastarjele koncepte fokusirane na motorna vozila, vraćaju grad stanovništvu i od toga profitiraju i ekonomski.

Objektivno, ukupna društveno-politička situacija u BiH danas je teža nego što je bila u periodu pred minuli rat koji je bio projekat, domaći i strani. Prije nego što je taj projekat pobijedio sa krvavim posljedicama, činjenice govore: Manje je građana nego danas osporavalo državu u kojoj žive, njen Ustav i postojeće institucije, zakone i sistem. Teže je bilo i zamisliti današnja rutinska nepriznavanja države i njenih institucija, pa i sa političkog vrha, uglavnom prešutkivana i nekažnjavana. 

Kroz umjetnost se bilježili duh epohe još od pećinskih crteža. Umjetnici i umjetnice su ovdje stvarali unatoč ratnom divljaštvu i nastojanju da se uništi svaki trag kultutre baštine. Stvaranjem su pružali otpor na još jednom frontu i održali konstantu. Kulturna scena je cvjetala unatoč nedostatku hrane, vode, struje, unatoč svakodnevnoj mogućnosti da se izgubi život. Umjtnici i umjetnice su branili ljudskost.

Historiografija u Bosni i Hercegovini dugo je već pocijepana po nacionalnim šavovima, koji vremenom postaju ne granice nacionalnih historiografija nego granice historiografije i parahistoriografije. Ta podjela na historiografiju i parahistoriografiju sve više dobiva na značaju kako pojedini centri u kojima se poučava historija ostaju više privrženi ideološkim konstrukcijama nego kritičkom preispitivanju prošlosti.

Prostor je jedan od osnovnih i najznačajnijih resursa. Odgovorno upravljanje prostorom zahtjeva dugoročno i pažljivo planiranje koje vodi računa o ograničenjima, stepenu i načinu eksploatacije, o strateškoj upotrebi, te o transgeneracijskoj održivosti. U suprotnom, lako se možemo zateći u situaciji u kojoj smo izgubili svaku mogućnost da razumno usmjeravamo opšti i urbani razvoj.

Bezbroj je primjera da je negiranje genocida i slavljenje i afirmacija zločinaca osnova za narušavanje sigurnosti i širenje velikosrpskih i velikohrvatskih projekata u Bosni i Hercegovini, a posljednje aktivnosti kojima vlasti iz entiteta Republika Srpska naoružavaju rezervne jedinice policije, uz najavu da će biti popunjene i iz redova ruskih dobrovoljaca (koji će za to dobijati i državljanstva i dokumenta Republike Srpske) više je no alarmantan dokaz da se na Balkanu ponovo počinje zveckati oružjem, uz sve glasnije prijetnje ratom.

Sa 24 godine, Smirna Kulenović je već konceptualna umjetnica, kustosica, istoričarka umjetnosti i aktivistica. Diplomirala je na Akademiji primjenjenih umjetnosti kao i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Katedra za historiju umjetnosti. Osim toga godinama radi i kao kustosica u sarajevskoj galeriji savremene umjetnosti „Brodac“. U umjetničkim krugovima je najpoznatija po svom radu Bosnian Girl 2, kojim je i domaćoj i svjetskoj javnosti uputila snažan protest protiv dugogodišnje viktimizacije bosanskohercegovačke žene. Na početku razgovora molim mladu umjetnicu za objašnjenje njene izjave da je „frustracija za nju početna tačka stvaranja“.

U svjetlu događanja u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci, koji se ogledaju u zabrani javnih okupljanja, stvaranju atmosfere straha i najavama donošenja novih ili izmjena postojećih zakona kojima se uređuju neka od osnovnih ljudskih prava, jedan broj organizacija civilnog društva  se udružio i predočio pet zahtjeva za vlasti i institucije RS.