Da li je posrijedi nedovoljno poznavanje Izbornog zakona, snage stranke u izbornim jedinicama, nedovoljno poznavanje izborne jedinice i protukandidata kojima će biti suprostavljene ili nepravilno iskumunicirana potrebna podrška za kampanju u koju se upuštaju kao kandidatkinje stranke?
Tokom izvještajnog perioda od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine, zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru BiH i šire regije. U poređenju s Izvještajem (2024), kada je zabilježeno čak 305 slučajeva, primjetno je značajno smanjenje slučajeva negiranja. Ovo može ukazivati na efekte pravnih i društvenih pritisaka usmjerenih ka suzbijanju negiranja genocida. Izvještaj služi kao važan alat za praćenje, ali i kao podsjetnik na potrebu kontinuirane borbe za očuvanje istine, pravde i sjećanja na žrtve genocida.
Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Kako izgleda pravedna tranzicija u BiH, posebno za radnike nakon zatvaranja rudnika? Kakva je budućnost elektroenergetske kompanije i kakvu ulogu će imati rudarstvo u njenom daljem razvoju? Koje su posljedice za BiH zbog zatvaranja rudnika i kakav uticaj to ima na energetski sektor i ekonomiju zemlje?
Pred vama je treća godišnja publikacija u kojoj se analizira pravni okvir za razvoj građanske energije u BiH koja se oslanja na prethodne dvije i razmatra stanje, implementaciju i napredak pravnog okvira u prethodnih godinu dana.
Rad naglašava važnost razumijevanja vlasničke, upravljačke i korisničke strukture. Također je prikazansavremeni aspekt svih potencijalnih nuspojava tokom procesa gašenja Koksare, uzimajući u obzir socioekonomski, društveni i ekološki aspekt. Od daleke prošlosti, vremena Ilira, pa sve do CBAM mehanizma, cilj rada je osvijetliti različite pravce sistema spojenih posuda i međuzavisnosti različitih spektara društveno-ekološke zbilje.
