Demokratija

Od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 22.000 migranata i izbjeglica iz Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sirije, Alžira, Maroka i drugih zemalja sjeverne Afrike i Azije. Njihov cilj je skoro isključivo EU, mi smo samo jedna od usputnih stanica na njihovom putu u bolju budućnost. Ovo je priča o volonterima koji na sarajevskim ulicama neumorno pomažu nesretnicima koji su se u našoj zemlji našli van zvaničnog sistema pomoći.

Sa kakvim se izazovima suočava Makedonija nakon historijskog rerefenduma o promjeni imena (Tekst je na engleskom jeziku)

Ajna Jusić predsjednica je ove godine osnovanog udruženja ”Zaboravljena djeca rata”, čiji je fokus borba za ravnopravnost djece rođene zbog rata u čitavoj BiH bez obzira na etničku pripadnost djeteta, majke i biološkog oca.

Ukratko, na izborima je pobijedio politički status quo, odnosno snage čiji je direktni interes da se ništa ne mijenja. Napredak znači poštivanje zakona, sistem i red, a to je za njih direktna opasnost.

Gubitak djeteta je nešto sa čim najveći broj građana BiH može saosjećati i upravo ta empatija je nešto što je porušilo etničke granice u Bosni i Hercegovini, omasovio proteste i nasekirao političke elite koje to opažaju kao opasnost po njih tj. njihov način vladanja zasnovan na etničkim podjelama i strahu od drugih. Odsustvo politike, ali i nezadovoljstvo sistemom, spojio je Srbe, Hrvate i Bošnjake u podršci borbi Davora Dragičevića.

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini održani su 7. oktobra ove godine. Ništa spektakularno se nije desilo u vezi sa „rasporedom snaga“ na terenu. Uvjerljiva pobjedna etno-klero-nacionalista, evidentan poraz građanske (lijeve) opcije, kristalno čista slika nepromijenjenog stanja koje će takvo ostati, čini se, zauvijek.

Za rubriku „Plan B: Bolji izbor“ komunikologinje Dajana Džindo i Dijana Duvnjak ispričale su kako je nastala Fondacija 787, koji je njen fokus djelovanja, i kako ekonomsko osnaživanje može poboljšati životne prilike mladih i žena.

Sljedećeg vikenda su izbori u Bosni i Hercegovini: nacionalisti prije izlaska na glasanje radikalnim tonovima atmosferu dovode do usijanja. Otvoreno se prijeti otcjepljenjem. RS želi Veliku Srbiju, Hrvati forsiraju poseban vlastiti entitet – oživljavaju ratni ciljevi iz 90-ih. U izrazito huškačkoj atmosferi se prijeti ili se čak i ubijaju kritičke ili alternativne snage.  

Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom. Za pdf-verziju kliknite ovdje  

Evropska unija nije spremna da povuče Bosnu i Hercegovinu sa ruba najozbiljnije političke i ustavne krize od rata. Ali, krajnje je vrijeme da se Unija uozbilji.   Tekst je objavljen na engleskom jeziku.