Democracy

How to interpret one of the most political and diplomatic problems in Europe, and probably in the world - a name dispute between Macedonia and Greece?

Digital, online and social-media avenues undoubtedly offer an alternative or complementary channel for news, because of the inherent difficulty in censoring these spaces. Their wide reach and levels of engagement have saved lives during disasters or emergencies.

Ovo su video klipovi srednjoškolaca iz Elbasana, koji na kreativan način govore o temama poput okoliša, grada, građanskog učešća, rodne ravnopravnosti i LGBTI prava. Projekt #Videmocraci osmislila je i realizirala organizacija Art Kontakt iz Albanije.

The main aim of the project was to point out the elements in which the semi-authoritarian regimes legitimize themselves and use the narratives for the promotion of their policies and to come and remain in power. Namely, each of the participants in the debate was expected to present the way how the narratives in specific field or discipline (media, human rights, memory, politics and culture) are shaped and how they are exploited. Moreover, the aim of the conference was to track the mechanisms of development of authoritarian tendencies in Macedonian society.

Skopje Pride Weekend 2017 održan je u Skopju (22.06 – 25.06.2017), u organizaciji naših partnera, Koalicije "Seksualna i zdravstvena prava marginaliziranih zajednica" i LGBT United Tetovo, kao i LGBTI Centra za podršku pri Helsinškom komitetu. Vodeća ideja ovogodišnjeg izdanja bila je TRANS-FORMACIJE. Cilj serije događaja bio je stvaranje prostora za nenormativne oblike društvenih svjetova i relacija, koji su u okvirima heteronormativnog, nacionalističkog i neoliberalnog konteksta označene kao nastrane.

"Uspjeh" stranke odgovorne za jedan od najzloglasnijih političkih skandala u suvremenoj Europi, djelomice je postignut oslanjajući se na etnocentrične mitove o viktimizaciji. Ti su mitovi služili kao legitimirajuća funkcija i osigurali veliku razinu potpore javnosti za otvoreno korumpiranu političku elitu. (Članak je na engleskom jeziku)

Nedavni razvoj političke krize u Makedoniji gurnuo je zemlju ne samo bliže etničkom konfliktu, već i autoritarnom društvu. Vladajuća  VMRO-DPMNE nikada nije bila u naročito prijateljskim odnosima sa civilnim društvom, ali je održavala tek donekle hladne odnose sa donatorima, budući da su se makedonske institucije oduvijek oslanjale na njihovu finansijsku pomoć i ekspertizu. Na početku decenije, stranka bi optuživala organizacije civilnog društva i njihove predstavnike zbog navodne popustljivosti što se tiče nacionalnih pitanja i zbog pokretanja slučajeva korupcije, historijske veze sa komunistima…uglavnom služeći se istim argumentima kao i bilo koja druga nacionalistička vlada u regionu kada govori o borcima za ljudska prava. Članak je napisan na engleskom jeziku

Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje. Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.

U ovom članku analitičarka i aktivistica Alida Karakushi otkriva kako je usvojena prijeko potrebna reforma sudstva u Albaniji, te utjecaj međunarodne zajednice na ovaj proces.Tekst je napisan na engleskom jeziku.

Konferencija “Commons! Creative Ways of Activism and Participation / Zajednička dobra! Kreativni načini aktivizma i učešća“ koju je Fondacija Heinrich Böll organizirala 13. i 14.06.2016. u hotelu Bosna u Banja Luci, bavila se pitanjima zajedničkih dobara kao pokretača društvenih pokreta i borbi na cijelom Balkanu i okupila je preko 60 aktivist/ica iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Albanije kako bi identificirali i diskutirali mogućnosti i prednosti koje se odnose na koncept zajedničkih dobara, kao i definirali potencijalne strategije otpora, sve u cilju poticanja demokratskih procesa u zemljama Balkana. Članak je na engleskom jeziku.