Nacionalizam i etnonacionalizam

Tek kad prosvijetljeni/e građani/ke shvate da imaju prava i da ih mogu i moraju koristiti kako bi promijenili sistem na bolje, nešto se može promijeniti.

Tri desetljeća kriminalni etno-klanovi dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini, a destruktivne ideologije devedesetih nikada nisu stavljene ad acta. Na lokalnim izborima mnogi glasači otkrili su moć svog glasa kako bi odbili vladajuće stranke u urbanim središtima. U Sarajevu je pobijedio alternativni blok. Srpski secesionisti oko opstruktivnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika pretrpjeli su poraz u svom uporištu Banja Luka. Glasanje je popraćeno masovnom izbornom prijevarom.

Nacionalistički srpsko-hrvatski dogovori o Bosni i Hercegovini ne temelje se na demokratskim principima slobode i jednakosti nego na krvavim ruševinama etnonacionalističke ideologije i ratne politike koju su zastupali prethodnici današnjih etnonacionalističkih elita, nekadašnji predsjednici Hrvatske, Franjo Tuđman, i Srbije, Slobodan Milošević.

 Viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije Bodo Weber kaže kako postignuti dogovor nije u cilju budućnosti ni Mostara, niti cjelovite Bosne i Hercegovine.

Program koji dolazi “u ime Hrvata u BiH” oslanja se gotovo u potpunosti na viktimologiju / pobjednički narativ, s populističkom težnjom da sačuva “naciju” ugroženu većinom u Federaciji BiH.

Izbori u Mostaru, nakon 12 godina neodržavanja, 20. decembra bit će historijski događaj u smislu oživljavanja demokracije u ovom gradu.

Poznati mostarski aktivista Marin Bago danas je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH predao nezavisnu kandidatsku listu „Pravo na grad“ za lokalne izbore u Mostaru koji bi trebali biti održani 20. decembra ove godine.

Povodom "političkog sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona  BiH"  postignutog  u junu između lidera dvije političke stranke, Bakira Izetbegovića (SDA) i Dragana Čovića (HDZ), da se nakon 12 godina konačno mogu održati izbori u Mostaru,  Visoki predstavnik u BiH požurio je da kaže tada kako je to "Praznik demokracije".  Posmatraču sa strane  izgledalo je kao da mu je teški kamen pao sa srca, pa se sad  i pod tom zastavom može dalje.  Naravno, zaključci dva partijska lidera dogovoreni uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, usvojeni su zatim u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u sekund do dvanaest - manje od mjesec dana prije isteka roka kojeg je naložio Sud za ljudska prava u Strazburu presudom u slučaju Irme Baralije. Mostarka je tužila Bosnu i Hercegovinu što u tom gradu nije bilo izbora od 2008. godine!

Ljubo Bešlić gradonačelnik je Mostara od decembra 2004. godine, dakle skoro 16 godina. Ne pamti se da je u povijesti novije demokracije u Evropi, a valjda i u svijetu neko obnašao dužnost tako dugo samo zato jer nije bilo izbora. Kaže za Interview.ba da je tokom tih silnih godina bezbroj puta imao namjeru dati ostavku. No, pitanje je bilo, dodaje, kome predati dužnost.

Glasačke kutije za odabir političkih predstavnika/ica, poslije 12 dugih godina, mogle bi biti ponovo postavljene na biralištima u Mostaru 20. decembra ove godine, nakon što su lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednica (HDZ) potpisali „politički dogovor“ 18. juna o održavanju izbora u ovom gradu. Mostar je tokom svoje novije historije svjedočio brojnim izmjenama izbornog sistema, a samo četiri puta je  gdje su od 1995. godine do danas svega četiri puta održani izbori.