Bosna i Herzegovina

Ekološka kriza usko je povezana sa društvenim prilikama današnjice. Ona se odvija u svijetu punom nejednakosti, u kojem ekstremno siromaštvo obilježava život miliona ljudi. Svijet pak ni na koji način ne namjerava da savlada te nejednakosti: u periodu od 1980. do 2002., dakle, u toku neoliberalne faze ekspanzije kapitalizma, razlike između država dostigle su novi vrhunac, što potvrđuje čak i Svjetska banka.

EU je digla ruke od implementacije presude u slučaju Sejdić-Finci, digla je ruke i od pokušaja da se Ustav dogradi, a protesti 2014. godine su bili sjajan šlagvort za prenošenje fokusa na ekonomiju.

"Postoji hitna potreba za osiguranjem nezavisnosti i održivosti javnih servisa i regulatornih agencija, kako bi se osnažila sloboda medija u ovoj zemlji“, kaže Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija. Pročitajte tekst Zlatana Musića o slobodnom padu medija u Bosni i Hercegovini.

Reklo bi se da u Mostaru sve štima, čak štoviše, netko neupućen pomislio bi da je Mostar istinsko poslovno, kulturno i turističko središte ovog dijela Europe. Ali Mostar i ljude koji u njemu žive još uvijek pritišće breme nedavne prošlosti, breme koje prijeti da će mu na koncu polomiti leđa ukoliko ga se u skorije vrijeme ne uspije riješiti.

Očigledno je da u svijetu u kome pravda prestaje biti ideal, svi imamo razloga bojati se za vlastitu budućnost, te da će ova presuda samo ohrabriti one mračne sile koje u postizanju svojih ciljeva ne prezaju od bilo čega uključujući i genocid.

„Haškim tribunalom može da se igra prije svega Amerika, koja ima najveći uticaj na Ujedinjene narode. ... Mi sad opet ulazimo u neke teorije zavjere, jer nememo dokaza,  ali ako pogledamo kako sve to izgleda i kako su završavani  procesi za neke druge države, evo, Ruanda, nije samo Bosna i Hercegovina, i ko su sudije tih sudova i ko su ljudi koji se bave time, onda je apsolutno jasno da se igraju. To je njima jedna fina igračka u kojoj mogu da rješavaju probleme koje su oni napravili...uglavnom...“  kaže Marija Arnautović, novinarka Slobodne Evrope u emisiji eFM radija na temu „Presuda Haškog suda“ koja je realizirana uz podršku Fondacije Heinrich Böll.  kliknite ovdje i poslušajte emisiju  

21 godinu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini (BiH), Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je Radovana Karadžića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Međutim, nacionalizam i huškanje protiv pripadnika drugih etničkih grupa još uvijek određuju političku svakodnevnicu.   

Poslušajte radio emisiju efm Studentskog radija na temu Transparentnost i korupcija u okviru serijala "Na grani zelenoj" realiziranog u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll (trajanje emisije: 15 minuta).  Kliknite ovdje

U Bosni i Hercegovini je situacija s medijskim izvještavanjem o radu pravosudnih institucija i sudskim procesima u znatnoj koliziji sa standardima i postulatima profesije, a oni mediji koji odgovorno i u interesu građana, bez manipulacije i senzacionalizma izvještavaju o radu sudstva, više su izuzetak nego pravilo.