Demokratija i ljudska prava

Rezultat referenduma se unaprijed znao, on je prošao. Čak nije bila potrebna tako jaka medijska i politička kampanja, prošao bi i sa mnogo slabijom. Sam Milorad Dodik je u noći saopštenja rezultata referenduma ljutito saopštio da treba da se stidi svako ko nije izašao na referendum.

Predratni prostor općine Stolac je Dejtonskim mirovnim sporazumom podijeljen između Berkovića koji se danas nalaze u entitetu Republika Srpska i grada Stoca sa zapadnim dijelom općine koji se nalazi u Federaciji. Bošnjačko-hrvatski sukob je započeo negdje drugdje, ali će ga na svojoj koži osjetiti Bošnjaci Stoca u augustu 1993. godine.

Politika u Bosni i Hercegovini se već dvadesetak godina ruga građanima ove zemlje, koja iz godine u godinu sve manje biva državom a sve više podsjeća na teritorij za svakovrsne političke i ine eksprimente koji, uglavnom, ne uspijevaju te svi počinjemo ličiti na zamorce koji polako umiru i žive u duhovnim i materijalnim mukama. Teške su to riječi, ali katkad treba stvari gurnuti u ekstrem kako bi ih se valjano opisalo.

Najnovija politička zbivanja pokazala su: Bosanska politička elita teško da je izvukla prave pouke iz razarajućeg rata. Sada je na potezu Međunarodna zajednica - inače bi uskoro mogla stajati pred krhotinama svoje politike na Balkanu.

Neshvatana realnost i propuštene prilike Današnje tenzije sa referendumom kao jednom od kriza u nizu, pokazuju da se sa mnogo toga u BiH zakasnilo, a puno toga – gledano iz zapadne perspektive – nije ni shvaćeno. Misunderstood reality and missed opportunities The current tensions regarding the referendum as one of the crises in a row show that many things came late in BiH and many things, seen from the perspective of the West, were not even understood.

U ovom članku povodom napada na novinarku Centra za istraživačko novinarstvo pročitajte kako moćnici, u nedostatku argumenata, pribjegavaju šovinističkim taktikama zastrašivanja. Piše Leila Bičakčić (na engleskom jeziku)

Rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH iz 2013. godine su objavljeni 30.06.2016., indikativno, samo 1 dan prije nego što je istekao zakonom predviđeni rok za objavu podataka. Isto tako, podaci su objavljeni skoro tri godine nakon što je okončano prikupljanje podataka, što je jedinstven presedan u svijetu što se tiče popisa stanovništva. Oni podaci koji su objavljeni ni u kojem slučaju nisu potpuni, niti su objavljeni na način kako je to trebalo da bude, te kako je predviđeno i preporukama za objavu podataka, a ni metodologijom kojom je definirano prikupljanje i objava podataka.

Ekološka kriza usko je povezana sa društvenim prilikama današnjice. Ona se odvija u svijetu punom nejednakosti, u kojem ekstremno siromaštvo obilježava život miliona ljudi. Svijet pak ni na koji način ne namjerava da savlada te nejednakosti: u periodu od 1980. do 2002., dakle, u toku neoliberalne faze ekspanzije kapitalizma, razlike između država dostigle su novi vrhunac, što potvrđuje čak i Svjetska banka.

Olovka, papir, lijepo sročen zahtjev i rok od 15 dana za odgovor čine proces zvani pristup javnim informacijama. Na prvi pogled, jednostavan i brz proces. Ali ne i u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina. Prenosimo dva članka objavljena na stranici UG "Zašto ne?" koja se bavila pitanjem transparentnosti rada vlade, pristupu informacijama...

Ovo nisu bili građanski protesti. To što nije bilo nasilja ne treba i ne može da bude naša najveća pobjeda i pokazatelj da je Republika Srpska demokratsko društvo, već nam samo govori da neće svoj na svoga (vlast na vlast). Nismo krenuli jedni na druge, ali nismo krenuli ni dalje od 90-ih. Šta je gore, još uvijek ne znamo. Text je napisala Dražana Lepir, "Oštra nula", Banja Luka