Bilješke sa studijske posjete
Početkom jula, grupa političkih predstavnika_ca, novinara_ki, predstavnika_ca civilnog društva i istraživača_ica, koje je okupila Fondacija Heinrich Boell, putovala je Bosnom i Hercegovinom vođena jednim pitanjem: šta rudarstvo danas znači ljudima i zajednicama u kojima se planira ili se već odvija eksploatacija tzv. kritičnih mineralnih sirovina?
U organizaciji Fondacije Heinrich Boell, studijska posjeta pod nazivom „Rudarenje u Bosni i Hercegovini – Kritične sirovine: interesi, lokalne zajednice i uticaji“ okupila je učesnike i učesnice iz evropskih organizacija, nezavisnih medija i evropskog parlamenta, tokom trodnevnog terenskog učenja i razgovora sa lokalnim zajednicama, općinama, stručnjacima, ekološkim branitelji(ca)ma i aktivisti(ca)ma.
Putovanje je krenulo iz Sarajeva preko Kupresa, doline Plive (Jezero i Šipovo), Banje Luke, Ozrena, Majevice, Tuzle, Olova do Vareša. Ruta je obuhvatila neka od aktuelnih žarišta društveno-ekoloških sukoba u Bosni i Hercegovini, gdje rasprave o eksploataciji litijuma, magnezijuma, nikla, kobalta, cinka, srebra i zlata sve više oblikuju ne samo budućnost, već opstanak i svakodnevni život lokalnih zajednica.
Slikovit primjer sa ove posjete zabilježen je na izvorima rijeke Plive, gdje su učesnici_e ture napunili svoje boce vodom sa jednog od najčistijih izvora u Bosni i Hercegovini. Samo nekoliko trenutaka kasnije slušali su lokalne aktiviste_ice koji su govorili o zabrinutostima zbog istražnih radova za planirani rudnik na području općine Jezero i mogućim posljedicama po cijelo slivno područje.
U svim posjećenim zajednicama brige mještana_ki bile su vrlo slične. Kao jedan od najvećih problema isticala se netransparentnost procesa od samog početka, tokom najave projekata. Stanovnici_e i aktivisti_ce govorili su o mogućim uticajima na vodu, zrak, tlo, biodiverzitet i zdravlje stanovništva. Postavljali su i otvorena pitanja o koncesionim politikama koje trenutno pogoduju investitorima, te načinu na koji se vrednuju lokalni prirodni resursi, kao i o tome da li se dovoljno uzimaju u obzir ljudi i zajednice koje će živjeti sa dugoročnim posljedicama rudarskih aktivnosti.
Lokalni sagovornici_e često su naglašavali da nisu protiv razvoja, pri tome postavljajući pitanja o tome kome i čemu kritične sirovine zapravo služe, te da li se zaista radi o energetskoj tranziciji ili o širim ekonomskim i geopolitičkim interesima. U više navrata međunarodni učesnici_e su čuli lokalne zahtjeve za većom transparentnošću u najranijim fazama planiranja, stvarnim i istinskim učešćem javnosti, nezavisnim procjenama uticaja na okoliš, pouzdanim početnim mjerenjima (nultog) stanja okoliša, redovnim praćenjem kvaliteta vode i okolišnih uslova, kao i dostupnim i razumljivim informacijama.
Dok su se u većini posjećenih zajednica razgovori fokusirali na pitanja planiranih istraživanja i budućih rudarskih projekata, u Varešu su se otvorila i pitanja koja se tiču već postojećih posljedica rudnika i (ne)povjerenja u institucije. Stoga je Vareš imao posebnu težinu tokom posjete, jer se rasprava o rudarstvu direktno povezala sa pitanjima javnog zdravlja i kvaliteta života stanovnika. U razgovorima sa mještanima iz pogođenih zajednica istaknute su zabrinutosti oko mogućih posljedica zagađenja rudnika Rupice, uključujući izvještaje o povišenim vrijednostima olova u krvi stanovnika_ca, posebno među osjetljivim kategorijama poput djece, trudnica, starijih i osoba sa narušenim zdravljem. Predstavnici_e zajednice naglasili su potrebu za nezavisnim stručnim analizama, kredibilnim institucijama i nepristrasnim procjenama uticaja na okoliš i zdravlje, kao i za detaljnim istraživanjem mogućih izvora kontaminacije i uspostavljanjem sistemskih mjera prevencije i zaštite zdravlja.
Studijska posjeta nije bila usmjerena samo na rudarske projekte, već i na razumijevanje šireg društveno-političkog i ekološkog konteksta u kojem se oni razvijaju. Učesnici_e su posjetili područja gdje su zajednice decenijama pokušavale obnoviti svoje živote trideset godina nakon rata, često oslanjajući se na poljoprivredu, šumarstvo ili održivi turizam. Za mnoge stanovnike_ce zemlja nije samo ekonomski resurs, već i temelj povratka, oporavka i osjećaja pripadnosti.
Ova perspektiva unijela je dodatnu dimenziju u razgovore o eksploataciji (žarg. kopanju). Mogućnost gubitka obradivog zemljišta ili pristupa pitkoj vodi ima posebnu težinu u zajednicama koje su već prošle konflikte, raseljavanje i druge velike životne poremećaje.
Susreti na Ozrenu, Majevici i drugim lokacijama ukazali su i na jednu često zanemarenu dimenziju: zaštita prirode i zajednica može postati prostor saradnje koji prevazilazi političke i etničke „granice“ u BiH. Lokalni aktivisti_ce govorili su o tome kako su se sela, zajednice, općine i opštine, organizacije i ljudi različitih identiteta udružili oko zajedničkog cilja – zaštite rijeka, planina, šuma i uslova potrebnih za život zajednice.
Za mnoge učesnike_ce, ova posjeta dovela je u pitanje pretpostavke o tome šta „zeleno“ ili „odgovorno“ rudarstvo u praksi zaista znači. Iznova su se otvarala pitanja upravljanja okolišem, procesa konsultacija, institucionalnih kapaciteta i vladavine prava. Učesnici_e su zaključili da održivost bilo kojeg rudarskog projekta ne zavisi samo od tehnologije ili ekonomije, već i od snage i kredibiliteta sistema odnosno institucija koje nadziru njegovo provođenje.
U okviru posjete organizovani su i susreti sa načelnicima Lopara, Kupresa i Vareša, tokom kojih se razgovaralo o planiranim rudarskim projektima, različitim očekivanjima koja od njih postoje, ali i otvorenim pitanjima vezanim za okolišne, društvene i razvojne posljedice eksploatacije prirodnih resursa. Ova studijska posjeta povezala je lokalna iskustva iz Bosne i Hercegovine sa širim evropskim raspravama. Dok Evropska unija nastoji osigurati snabdijevanje kritičnim sirovinama potrebnim za energetsku tranziciju, zajednice širom zemlje legitimno postavljaju pitanje kako će u tom procesu biti zaštićeni okoliš, ljudska prava i demokratsko učešće građana.
Tokom cijelog putovanja lokalne inicijative naglašavaju važnost direktnog kontakta i razgovora na terenu. Umjesto da se o rudarstvu govori isključivo kroz perspektivu politika ili investicija u zatvorenim salama za sastanke, učesnici_e su imali priliku proći kroz prirodna bogatstva te vidjeti krajolike, piti vodu sa izvora, probati lokalne proizvode, upoznati stanovnike_ce i čuti njihove zabrinutosti iz prve ruke. Predstavnici_e zajednica ponavljali su da odluke o prirodnim resursima moraju uključivati ljude čiji će životi izravno biti pogođeni tim odlukama. Njihova poruka bila je jasna: minerali mogu biti kritični, ali još su kritičniji ljudi, mjesta i ekosistemi koji su povezani s njima.
U povratnim grupnim raspravama, jedna misao se posebno izdvajala, a to je da ova rasprava nije samo o mineralima/bogatstvima koji se nalaze ispod zemlje – ona je i o vodi, zdravlju, načinima života, povjerenju u institucije i pravu zajednica da smisleno učestvuju u odlukama koje oblikuju njihovu budućnost i budućnost njihove djece.
Studijska posjeta imala je za cilj upravo stvaranje takvog prostora za slušanje i razmjenu iskustava. Okupljanjem evropskih aktera_ki i lokalnih zajednica cilj je bio produbiti razumijevanje, izgraditi nove veze i podstaći informiraniji dijalog o rudarstvu, zaštiti okoliša i društveno-ekološkoj pravdi u Bosni i Hercegovini.
U zemlji koja je na EU putu, gdje se pitanja razvoja, demokratije i zaštite okoliša sve više prepliću kroz višestruke tranzicije, može se izvući zaključak: pravedna tranzicija ne može značiti samo zamjenu jednog oblika ekstrakcije drugim. Ona mora počivati na zaštiti čovjeka i prirode, poštivanju ljudskih prava i pravu lokalnih zajednica da ravnopravno odlučuju o vlastitoj budućnosti.
______________
Inicijative, organizacije i pokreti sa kojima se međunarodna grupa imala priliku sresti su:
- Centar za životnu sredinu – Banja Luka
- Udruženje Eko put – Bijeljina
- Udruženje Čuvari Majevice – Lopare
- Vareška eko inicijativa – Vareš
- Udruženje Opstanak – Vareš
- Udruženje Fojničani – Maglaj
- Udruženje Ozrenski studenac Sočkovac – Petrovo
- Koalicija za Plivu – Čuvari Plive, Dolina Plive, Ne damo Plivu i Janj – Šipovo, Mrkonjić Grad, Jezero
- Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH – Tuzla/Sarajevo
- Inicijativa Mladi za Kupres – Kupres