Demokratija

Prema statistikama, oko 48% žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo je već do svoje 15. godine života neku vrstu fizičkog, seksualnog i/ili psihičkog nasilja. BiH je potpisala i ratificirala Istanbulsku konvenciju, koja je pravni okvir za zaštitu žena i prevenciju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama, ali monitoring provedbe je pokazao velike nedostatke. Mediji igraju značajnu ulogu u prevenciji i edukaciji javnosti o nasilju nad ženama i femicidu. Nepoštivanje etičkih i profesionalnih standarda medijskih radnika prilikom izvještavanja, te neprimjereno medijsko izvještavanje mogu potaknuti efekat imitiranja, pored toga dovode i retraumatizacije porodice i osoba koje trenutno žive u nasilnom odnosu. Povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama, prenosimo Saopštenje grupe novinara i novinarki povodom medijskog izvještavanja o femicidu  

Ustavni sud BiH je zabranio diskriminaciju de iure i de facto, kao i zadržavanja rezultata ranije de iure diskriminacije. Sva ova tri principa bila su dobar osnov za promjenu entitetskih ustava, uvođenje konstitutivnosti na cijeloj teritoriji te djelomičnu političku predstavljenost nacionalnih manjina i osoba koje se ne žele etnički identifikovati. No, i dalje je ostao problem predstavljenosti Ostalih na državnom nivou.

U odgovoru na ovaj napad, organizacije civilnog društva, slobodoumne osobe, diplomatske misije i međunarodne organizacije u Crnoj Gori i regionu su izrazile svoju solidarnost i podigli svoj glas. Ovaj slučaj ističe potrebu za jačom podrškom naporima civilnog društva u procesu evropskih integracija, čvrsto utemeljenih na progresivnim, ekološkim i rodno osetljivim vrijednostima.

Ratovi vođeni na postjugoslovenskim prostorima odneli su više od 130 hiljada ljudskih života, nekoliko miliona ljudi je proterano iz svojih domova, trajno ili privremeno raseljeno, stotine hiljada ljudi preživelo je različite oblike psihičke i fizičke torture i zlostavljanja, na hiljade žena i muškaraca je silovano.

U periodu 07. – 10. septembra/rujna 2023. održat će se treće izdanje Zelene ljetne škole.

Ekonomsko izrabljivanje i svi negativni društveno-ekonomski trendovi u velikoj mjeri se odražavaju na ženama. U svim oblastima rada plaće žena su niže u odnosu na plaće muškaraca, penzionerke primaju niže penzije od penzionera, nezaposlenost pogađa žene više nego muškarce itd. Rodna perspektiva je važna za utvrđivanje objektivnog pogleda na pad svih materijalnih indikatora u Hrvatskoj. Isto tako, stvaranje vlasti i konzervativne politike usmjerene su protiv prava žena. Nacionalizam i regresivna politika također su povezani s napadima na reproduktivna prava žena. Hrvatska se suočava s opasnom praksom „apela savjesti“, što podrazumijeva da ljekari odbijaju izvršiti pobačaj, navodno zbog vjerskih ubjeđenja. Istovremeno, neki ljekari koji se „pozivaju na savjest“ vrše pobačaje u privatnoj praksi. Apel savjesti znači uskraćivanje usluge javnog zdravstva, što je usko povezano s komercijalizacijom javnog zdravstva.

Mlade generacije žena odrasle su u društvu u kojem postoji privid da su svi ženski problem riješeni. Ne zbunjuju ih ni činjenice da su većina nezaposlenih mladih žene, da se manje zapošljavaju i prve gube posao, da su prisiljene potpisivati tajne ugovore u kojima ih poslodavac obavezuje da određeni broj godina neće roditi, da su porodiljne naknade niske, a jaslice skupe, nema ih dovoljno, kao ni vrtića itd. Za njih je ovo vrijeme postfeminizma i većina njih vjeruje da je patrijarhat – passé.