Demokratija

Civic charter je politički statement koji poziva vlade širom svijeta da se pridržavaju važećeg međunarodnog prava i da poštuju, štite i garantuju osnovna prava kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, slobodu okupljanja i organiziranja. Svrha Civic Chartera je da jača organizacije i aktivist/ice koje se zalažu za građanska, socijalna i ekološka prava.     Fondacija Heinrich Böll je potpisnica Civic Charter-a, kao i mnoge druge organizacije i pojedinci/pojedinke. Što je veća podrška, to je politički učinak veći.  Stoga vas molimo da i VI potpišete ovaj dokument: www.civiccharter.org Više informacija ovdje

“Zapadni Balkan je u EU pao negde u zapećak prioriteta, zbog aktuelnih konflikta na Bliskom i Srednjem istoku, u Siriji, zbog izbjegličke krize, odnosa sa Rusijom, Bregzita, zbog problema sa potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kanadom CETA. Sve to dominira u evropskoj javnosti, politici i diplomatiji. Evropska politika jedva drži korak sa svim tim krizama“, kazao je za „Vreme“ Ralf Fiks (Ralf Fücks), koji je u fondaciji Zelenih „Hajnrih Bel“ (Heinrich Böll), pored ostalog, zadužen i za spoljnu i bezbednosnu politiku, i koji je učestvovao u stvaranju strategije i programa zelenih.  

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Publikacija je na engleskom jeziku.

Rezultat referenduma se unaprijed znao, on je prošao. Čak nije bila potrebna tako jaka medijska i politička kampanja, prošao bi i sa mnogo slabijom. Sam Milorad Dodik je u noći saopštenja rezultata referenduma ljutito saopštio da treba da se stidi svako ko nije izašao na referendum.

Nedavno su u Sarajevu ubijene dvije studentice koje su posljednje trenutke provele u svojstvu pješakinja propisno prelazeći ulicu na jednom od najfrekventijih pješačkih prelaza u Sarajevu. Njih više nema.Ostaje još uvijek neutvrđen odgovor na pitanje ko od nadležnih i u kojoj mjeri snosi odgovornost.

Nakon desetljeća u kojima se na čelu Srebrenice nalazili načelnici koji su dolazili iz povratničke zajednice, međunarodna zajednica se povukla iz miješanja u upravljanju lokalnim procesima, te je cijela zemlja u strahu dočekala izbore. Osjetljivo pitanje podjele stranaka između bošnjačkih i srpskih, pitanje negiranja genocida, kao i iskustvo diskriminacije Bošnjaka u susjednim općinama gdje nisu imali toliku političku snagu u Srebrenici, najavljivala je da će promjenom statusa quo doći do tektonskih promjena u ovoj zajednici, a samim tim i da će one prouzrokovati podizanje međuetničkih tenzija u cijeloj zemlji.

Predratni prostor općine Stolac je Dejtonskim mirovnim sporazumom podijeljen između Berkovića koji se danas nalaze u entitetu Republika Srpska i grada Stoca sa zapadnim dijelom općine koji se nalazi u Federaciji. Bošnjačko-hrvatski sukob je započeo negdje drugdje, ali će ga na svojoj koži osjetiti Bošnjaci Stoca u augustu 1993. godine.

Politika u Bosni i Hercegovini se već dvadesetak godina ruga građanima ove zemlje, koja iz godine u godinu sve manje biva državom a sve više podsjeća na teritorij za svakovrsne političke i ine eksprimente koji, uglavnom, ne uspijevaju te svi počinjemo ličiti na zamorce koji polako umiru i žive u duhovnim i materijalnim mukama. Teške su to riječi, ali katkad treba stvari gurnuti u ekstrem kako bi ih se valjano opisalo.

U ovom tekstu možete pročitati analizu lokalnih izbora u BiH u oktobru 2016. Autorica ovog teksta je Lajla Zaimović Kurtović, Centar za izborne studije (CIS)