Demokratija

Treći razgovor u ovoj seriji o Daytonu bavi se Mirovnim sporazumom i njegovim posljedicama sa umjetničko-filozofskog stanovišta.

U svojoj knjizi „Sjećanje i poricanje: Od ZAVNOBIHA do naših dana“, profesor Nerzuk Ćurak sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ocjenjuje ZAVNOBiH „kao jedan od najvažnijih momenata bosanskohercegovačke pravne i političke historije“, koji i dalje posjeduje „transformacijsku snagu“. 

Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je definirana kao država tri konstitutivna naroda, a političko učešće je povezano s etničkom pripadnošću. Kako smo se ovdje našli – u stvarnosti etnopolitičkog prostora sa tri naroda umjesto građana, s tri strane umjesto jedne države?

Važno je istaknuti da su žene angažirane u nevladinim organizacijama, radile na provedbi Rezolucije i prije nego što je ona usvojena. Nisu čekale međunarodnu potvrdu da mogu početi raditi na izgradnji mira.

U godini 2025. obilježava se trideseta godišnjica završetka rata u Bosni i Hercegovini. Iste godine obilježava se i trideseta godišnjica od genocida u Srebrenici, prvog sudski presuđenog genocida nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.

Reinterpretacije razlikovanja zakonitog i nezakonitog od legitimnog i nelegitimnog prethodile su pokušaju ideologizacije preoblikovanja pravne stvarnosti i proglašavanja zadataka pravosuđa. Specifični izrazi negacije individualne odgovornosti nastoje voditi novoj strukturi hibridnog režima. 

Iako je SZO preporučila sistematsku vakcinaciju djevojčica i dječaka protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji izaziva rak grlića materice te neke druge tipove raka i kondilome, pristup ovoj zaštiti u BiH ostaje neujednačen i često zavisi od entitetskih i kantonalnih politika, te brzine tenderskih procedura.

Antirodni pokreti, pod krinkom zaštite „porodičnih vrijednosti“, sve češće šire dezinformacije koje podrivaju rodnu ravnopravnost i ugrožavaju javno zdravlje – posebno kada je riječ o vakcinaciji protiv HPV-a, ključnoj u borbi protiv raka grlića materice.