25 godina: Napadi na državnost BiH IZBORNI ZAKON: Slalom kroz devet vrata Bosnu i Hercegovinu (BiH) još uvijek ne možemo definirati kao novu "stabilnu demokraciju". Čović (HDZ BiH) nastoji prije Općih izbora 2022. godine izdejstvovati promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda. Na taj način, uz “legitimne predstavnike” otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorije BiH nastanjene većinskim stanovništvom katoličke vjeroispovjesti, odnosno reinkarnacije “ugašene” tzv. Herceg-Bosne, njene potpune teritorijalne i političke autonomije i njenom, kad-tad, prisajedinjenu Republici Hrvatskoj. Autor/ka Suad Arnautović 25 godina nakon Daytona – Put za demokratsku i prospertitetnu Bosnu i Hercegovinu Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje, koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao instrument etničkih kartela moći. Download publikacije ovdje Napadi na Bosnu i Hercegovinu - "Hrvatska i Srbija su prijetnja miru" Interview Intervju s prof. Christian Schwarz-Schilling, bivši Savezni ministar i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Intervju vodila Marion Kraske, direktorica ureda Heinrich Böll u Sarajevu 25 godina separatizma Program koji dolazi “u ime Hrvata u BiH” oslanja se gotovo u potpunosti na viktimologiju / pobjednički narativ, s populističkom težnjom da sačuva “naciju” ugroženu većinom u Federaciji BiH. Autor/ka Lejla Gačanica Kada političari kreiraju povijesne narative riječ je o zloupotrebi historije Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. godine, jer su i Bosna i Hercegovina i njeni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci stariji od Dejtonskog sporazuma. Svi su oni tokom povijesti razvijali Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Godine 1995. Srbi, Hrvati i Bošnjaci ne stvaraju BiH, a u mirovnim pregovorima ne sudjeluju predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH nego pregovoraju Izetbegović, Milošević i Tuđman, kao predsjednici država. U postigutom sporazumu svi su se saglasili da će poslije rata „Bosna i Hercegovina nastaviti legelano postojanje (...) uz dalje međunarodno priznanje“. Dakle, ni u Dejtonskom sporazumu, ni u Ustavu kao sastavnom dijelu sporazuma, nigdje se ne navodi da se stvara nova država, nego se govori o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine, a Srbi, Hrvati i Bošnjaci se spominju kao konstitutivni, ali se spominju i „Ostali“ i „Građani“ koji imaju sva prava u BiH. Autor/ka Husnija Kamberović Neuspjeh inicijative EU za Bosnu i Hercegovinu Analiza Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH. Autor/ka Bodo Weber Višenacionalna struktura kao povjesna odrednica Bosne i Hercegovine Kriza političkog upravljanja državom Bosnom i Hercegovinom traje svo vrijeme postdejtonskog političkog razvoja. Ova kriza se ispoljava u stalnim međustranačkim političkim neslaganjima. Ta neslaganja se ne javljaju u odnosima vladajuće skupine stranaka i skupine opozicionih stranaka kao što je to u svim državama parlamentarne demokratije. Politička neslaganja se ispoljavaju i zanavljaju unutar same skupine vladajućih stranaka. Zapravo radi se o neslaganjima koja se javljaju u odnosu prema razvoju države Bosne i Hercegovine kao cjeline. Autor/ka Mirko Pejanović Dejtonski mirovni sporazum 21 godinu poslije Sistemska greška Daytonskog sporazuma bila bi slijedeća: ukupan ustavno-pravni i politički sistem BiH je zasnovan na anahronom, nigdje viđenom principu „jedna država - dva entiteta - tri naroda“, koji je ojačan čudnom kategorijom konstitutivnih naroda, koji, su, navodno, državotvorni dok ostali građani to nisu (?!). Bosna i Hercegovina: Projekat destrukcije Najnovija politička zbivanja pokazala su: Bosanska politička elita teško da je izvukla prave pouke iz razarajućeg rata. Sada je na potezu Međunarodna zajednica - inače bi uskoro mogla stajati pred krhotinama svoje politike na Balkanu. Autor/ka Marion Kraske Van kontrole. Balkan u velikom nemiru. Trenutno nema govora o stabilnosti na Balkanu. U centru napetosti je Srbija, čija se strategija destabilizacije regije s ciljem proširenja političkog uticaja Beograda nazire iza bilateralnih konflikata. Bosna: Ustav u nevolji Ustav nastao iz nužde uvijek iznova je u nevolji - Bosna kao krizna „Neverending Story“ Engleska verzija ispod Autor/ka Vedran Džihić Imitacija reformi Uprkos stalnim obećanjima i na domaćoj sceni i u međunarodnoj zajednici, stvarnih pomaka prema izgradnji ekonomski i politički funkcionalne države nema. Takvu državu domaće političke elite ne žele, a stranci se plaše radikalnih pritisaka i reformi Autor/ka Zlatko Dizdarević Izgubljeni sporazum: 20 godina Daytona Daytonski sporazum je donio mir na Zapadnom Balkanu. Ali, druga decenija mira donijela je daleko manje napretka nego što se očekivalo. Prijetnje obnavljanjem sukoba izazivaju strah. Piše: Irham Čečo, HBS Autor/ka Irham Čečo
IZBORNI ZAKON: Slalom kroz devet vrata Bosnu i Hercegovinu (BiH) još uvijek ne možemo definirati kao novu "stabilnu demokraciju". Čović (HDZ BiH) nastoji prije Općih izbora 2022. godine izdejstvovati promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda. Na taj način, uz “legitimne predstavnike” otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorije BiH nastanjene većinskim stanovništvom katoličke vjeroispovjesti, odnosno reinkarnacije “ugašene” tzv. Herceg-Bosne, njene potpune teritorijalne i političke autonomije i njenom, kad-tad, prisajedinjenu Republici Hrvatskoj. Autor/ka Suad Arnautović
25 godina nakon Daytona – Put za demokratsku i prospertitetnu Bosnu i Hercegovinu Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje, koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao instrument etničkih kartela moći. Download publikacije ovdje
Napadi na Bosnu i Hercegovinu - "Hrvatska i Srbija su prijetnja miru" Interview Intervju s prof. Christian Schwarz-Schilling, bivši Savezni ministar i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Intervju vodila Marion Kraske, direktorica ureda Heinrich Böll u Sarajevu
25 godina separatizma Program koji dolazi “u ime Hrvata u BiH” oslanja se gotovo u potpunosti na viktimologiju / pobjednički narativ, s populističkom težnjom da sačuva “naciju” ugroženu većinom u Federaciji BiH. Autor/ka Lejla Gačanica
Kada političari kreiraju povijesne narative riječ je o zloupotrebi historije Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. godine, jer su i Bosna i Hercegovina i njeni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci stariji od Dejtonskog sporazuma. Svi su oni tokom povijesti razvijali Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Godine 1995. Srbi, Hrvati i Bošnjaci ne stvaraju BiH, a u mirovnim pregovorima ne sudjeluju predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH nego pregovoraju Izetbegović, Milošević i Tuđman, kao predsjednici država. U postigutom sporazumu svi su se saglasili da će poslije rata „Bosna i Hercegovina nastaviti legelano postojanje (...) uz dalje međunarodno priznanje“. Dakle, ni u Dejtonskom sporazumu, ni u Ustavu kao sastavnom dijelu sporazuma, nigdje se ne navodi da se stvara nova država, nego se govori o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine, a Srbi, Hrvati i Bošnjaci se spominju kao konstitutivni, ali se spominju i „Ostali“ i „Građani“ koji imaju sva prava u BiH. Autor/ka Husnija Kamberović
Neuspjeh inicijative EU za Bosnu i Hercegovinu Analiza Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH. Autor/ka Bodo Weber
Višenacionalna struktura kao povjesna odrednica Bosne i Hercegovine Kriza političkog upravljanja državom Bosnom i Hercegovinom traje svo vrijeme postdejtonskog političkog razvoja. Ova kriza se ispoljava u stalnim međustranačkim političkim neslaganjima. Ta neslaganja se ne javljaju u odnosima vladajuće skupine stranaka i skupine opozicionih stranaka kao što je to u svim državama parlamentarne demokratije. Politička neslaganja se ispoljavaju i zanavljaju unutar same skupine vladajućih stranaka. Zapravo radi se o neslaganjima koja se javljaju u odnosu prema razvoju države Bosne i Hercegovine kao cjeline. Autor/ka Mirko Pejanović
Dejtonski mirovni sporazum 21 godinu poslije Sistemska greška Daytonskog sporazuma bila bi slijedeća: ukupan ustavno-pravni i politički sistem BiH je zasnovan na anahronom, nigdje viđenom principu „jedna država - dva entiteta - tri naroda“, koji je ojačan čudnom kategorijom konstitutivnih naroda, koji, su, navodno, državotvorni dok ostali građani to nisu (?!).
Bosna i Hercegovina: Projekat destrukcije Najnovija politička zbivanja pokazala su: Bosanska politička elita teško da je izvukla prave pouke iz razarajućeg rata. Sada je na potezu Međunarodna zajednica - inače bi uskoro mogla stajati pred krhotinama svoje politike na Balkanu. Autor/ka Marion Kraske
Van kontrole. Balkan u velikom nemiru. Trenutno nema govora o stabilnosti na Balkanu. U centru napetosti je Srbija, čija se strategija destabilizacije regije s ciljem proširenja političkog uticaja Beograda nazire iza bilateralnih konflikata.
Bosna: Ustav u nevolji Ustav nastao iz nužde uvijek iznova je u nevolji - Bosna kao krizna „Neverending Story“ Engleska verzija ispod Autor/ka Vedran Džihić
Imitacija reformi Uprkos stalnim obećanjima i na domaćoj sceni i u međunarodnoj zajednici, stvarnih pomaka prema izgradnji ekonomski i politički funkcionalne države nema. Takvu državu domaće političke elite ne žele, a stranci se plaše radikalnih pritisaka i reformi Autor/ka Zlatko Dizdarević
Izgubljeni sporazum: 20 godina Daytona Daytonski sporazum je donio mir na Zapadnom Balkanu. Ali, druga decenija mira donijela je daleko manje napretka nego što se očekivalo. Prijetnje obnavljanjem sukoba izazivaju strah. Piše: Irham Čečo, HBS Autor/ka Irham Čečo