O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.
Smjernice za samoupravu – Učestvovanje stanovništva i upravljanje prostorom u Kantonu Sarajevo
O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.
Prostorni razvoj u Kantonu Sarajevo obilježen je u novije vrijeme „divljom“ gradnjom, kako onom bespravnom i neplanskom, tako i gradnjom objekata unutar zakonskih normi, ali bez poštivanja želja lokalne zajednice i na osnovu na brzinu izmijenjenih planskih dokumenata. U publikaciji koju je izradilo Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA u suradnji s Fondacijom Heinrich Boell govori se o mehanizmima za uključivanje stanovništva u odlučivanje putem kojih se je, u kombinaciji s drugim neformalnim aktivnostima, moguće suprotstaviti trenutnoj logici donosioca odluka i u prostorni razvoj uvesti balans snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.