Ekologija

Još 1976. godine Gradska uprava Sarajeva pokrenula je projekat obnove i dogradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Sarajevu, koji je djelomično bio finansiran i kreditom Svjetske banke. Potrebe grada, čiji se broj stanovnika za tri decenije uvećao skoro četiri puta, su bile velike. Image credits

O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.

Da li su naši političari/političarke svjesni toga da postoji jaka veza između zagađenja sa PM10 česticama i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti? Pogledajte aktuelnu emisiju o zagađenju zraka i posljedice po zdravlje građana/građanki u BiH. Emisiju je realizirao efm Radio u suradnji sa Fondaicjom Heinrich Böll

Popis 500 najvećih svjetskih kompanija po prometu sadrži veliki broj kompanija koje se bave poljoprivredom i hranom. I trend se nastavlja prema daljnjoj koncentraciji moći. Poljoprivredno-prehrambene kompanije potiču industrijalizaciju duž čitavog globalnog lanca vrijednosti, od farme do tanjura. Njihova politika nabave i prodaje promovira oblik poljoprivrede koji se vrti oko produktivnosti. Borba za tržišni udjel se ostvaruje na račun najslabijih karika u lancu: poljoprivrednika i radnika.

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).

Video nas vodi kroz drugu fazu gradnje studentskog paviljona, prve takve građevine u BiH u potpunosti izgrađene od prirodnih i recikliranih materijala. Biološki bazirana građevina s minimalnom potrošnjom energije, je projekat koji korištenjem prirodnih materijala slijedi trendove drugih evropskih zemalja. Druga faza projekta obuhvata ugradnju energetski efikasnih otvora, kao i instalaciju fotonaponskog sustava koji će paviljon snabdijevati električnom energijom.

Konferencija i sajam “Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse” održana je 15.09.2017 u Domu kulture u Visokom. Događaj je otvorila Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Boell, koja je bila organizator ovog događaja, te načelnica Općine Visoko, Amra Babić, koja je bila domaćin. U uvodnom dijelu, učesnicima se obratio i Christian Sedat, zamjenik ambasadorice Savezne Republike Njemačke u BiH.

Dragi prijatelji, ovo je agenda Konferencije i sajma Zelena ekonomija u BiH - mogućnosti i šanse, koja će se održati 15.09. u Visokom. Za sve zainteresovane organizovali smo prevoz iz Sarajeva (polazak u 9:00h ispred Zemaljskog muzeja, povratak u 17:00). Vidimo se u Visokom!

Glavni cilj studije je pružiti pregled potencijala koji Bosna i Hercegovina ima za razvoj zelene ekonomije, koja će stvarati radna mjesta kroz iskorištavanje prirodnih resursa države, te istovremeno štititi okolinu i očuvati prirodni pejzaž kojim je Bosna i Hercegovina obdarena.

Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.