Ekologija

Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu  prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način.  

Zbog povećane koncentracije zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo 26.01.2018. proglašena je prva epizoda - Pripravnost, uz primjenu interventnih mjera. Stanje kvalitete zraka i u drugim BiH gradovima je slično ili čak i lošije nego u Sarajevu. Iz tog razloga želimo s vama podijeliti informacije koliko je opasan zagađen zrak, gdje možete pronaći više podataka o trenutnom stanju kvalitete, kao i mjere kako se zaštiti u ovakvim uvjetima. Sve navedene informacije možete dobiti na posteru i brošuri u prilogu, kao i na web stranici http://zrak.ekoakcija.org/, te aplikacijama za mobilne telefone „Kvalitet zraka u BiH“ (Android i iOS).

Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.

Još 1976. godine Gradska uprava Sarajeva pokrenula je projekat obnove i dogradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Sarajevu, koji je djelomično bio finansiran i kreditom Svjetske banke. Potrebe grada, čiji se broj stanovnika za tri decenije uvećao skoro četiri puta, su bile velike. Image credits

O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.

Da li su naši političari/političarke svjesni toga da postoji jaka veza između zagađenja sa PM10 česticama i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti? Pogledajte aktuelnu emisiju o zagađenju zraka i posljedice po zdravlje građana/građanki u BiH. Emisiju je realizirao efm Radio u suradnji sa Fondaicjom Heinrich Böll

Popis 500 najvećih svjetskih kompanija po prometu sadrži veliki broj kompanija koje se bave poljoprivredom i hranom. I trend se nastavlja prema daljnjoj koncentraciji moći. Poljoprivredno-prehrambene kompanije potiču industrijalizaciju duž čitavog globalnog lanca vrijednosti, od farme do tanjura. Njihova politika nabave i prodaje promovira oblik poljoprivrede koji se vrti oko produktivnosti. Borba za tržišni udjel se ostvaruje na račun najslabijih karika u lancu: poljoprivrednika i radnika.

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).

Video nas vodi kroz drugu fazu gradnje studentskog paviljona, prve takve građevine u BiH u potpunosti izgrađene od prirodnih i recikliranih materijala. Biološki bazirana građevina s minimalnom potrošnjom energije, je projekat koji korištenjem prirodnih materijala slijedi trendove drugih evropskih zemalja. Druga faza projekta obuhvata ugradnju energetski efikasnih otvora, kao i instalaciju fotonaponskog sustava koji će paviljon snabdijevati električnom energijom.