Ekologija

Već nekoliko decenija, najveći dio gradske infrastrukture je podređen automobilima. Rastuće negativne posljedice za ljude su smanjena kvaliteta života od gužvi i buke, te opasnost za život od zagađenja zraka i nezgoda. Sve češće možemo primijetiti da svjetski gradovi uklanjaju zastarjele koncepte fokusirane na motorna vozila, vraćaju grad stanovništvu i od toga profitiraju i ekonomski.

Prostor je jedan od osnovnih i najznačajnijih resursa. Odgovorno upravljanje prostorom zahtjeva dugoročno i pažljivo planiranje koje vodi računa o ograničenjima, stepenu i načinu eksploatacije, o strateškoj upotrebi, te o transgeneracijskoj održivosti. U suprotnom, lako se možemo zateći u situaciji u kojoj smo izgubili svaku mogućnost da razumno usmjeravamo opšti i urbani razvoj.

Većina javnosti i struke su neugodno iznenađeni političkom odlukom da se 7. marta u Parlamentu FBiH izglasa Prijedlog Odluke o odobravanju Odluke o izdavanju garancije FBiH u korist izvozno-uvozne banke Kine za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Prijedlog Odluke o davanju prethodne saglasnosti za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda d.d. Sarajevo kod izvozno-uvozne banke Kine za projekat izgradnje Bloka 7 – 450 MW TE Tuzla, bez obzira na upozorenja Energetske Zajednice, EU i lokalnih stručnjaka.

Ljubljana je grad koji ima sličan geografski položaj sličan Sarajevu. Oba grada su izgrađena u neprovjetrenoj kotlini i okruženi su planinama. I Ljubljana je imala problem sa kvalitetom zraka, međutim gradske vlasti su se uhvatili u koštac sa tim problemom. Vlado Babić, predstavnik grada Ljubljane, za hbs je govorio o tome kako je Ljubljana riješila problem zagađenosti zraka. 

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka - primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama. U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac. Cist zrak za zdravu djecu - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

72.9 % svih domaćinstava u BiH koristi sobno grejanje odnosno greje se na šporete i peći ili neke druge individualne uređaje.  88.3 % od tih 72.9%  koristi drvo kao pretežni energent. Komfor u domu za preko dva miliona ljudi u BiH  direktno zavisi od peći ili šporeta. US EPA procenjuje da jedan neefikasni šporet na drva emituje više čestica nego pet starih dizel autobusa. Istraživanjem sprovedenim od strane GiZ u Republici Srbiji je utvrđeno da je efikasnost sagorevanja peći i šporeta u stvarnom životu manja od 35%.    

Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu  prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način.