Ekologija

Već nekoliko decenija, najveći dio gradske infrastrukture je podređen automobilima. Rastuće negativne posljedice za ljude su smanjena kvaliteta života od gužvi i buke, te opasnost za život od zagađenja zraka i nezgoda. Sve češće možemo primijetiti da svjetski gradovi uklanjaju zastarjele koncepte fokusirane na motorna vozila, vraćaju grad stanovništvu i od toga profitiraju i ekonomski.

Prostor je jedan od osnovnih i najznačajnijih resursa. Odgovorno upravljanje prostorom zahtjeva dugoročno i pažljivo planiranje koje vodi računa o ograničenjima, stepenu i načinu eksploatacije, o strateškoj upotrebi, te o transgeneracijskoj održivosti. U suprotnom, lako se možemo zateći u situaciji u kojoj smo izgubili svaku mogućnost da razumno usmjeravamo opšti i urbani razvoj.

Većina javnosti i struke su neugodno iznenađeni političkom odlukom da se 7. marta u Parlamentu FBiH izglasa Prijedlog Odluke o odobravanju Odluke o izdavanju garancije FBiH u korist izvozno-uvozne banke Kine za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Prijedlog Odluke o davanju prethodne saglasnosti za kreditno zaduženje Javnog preduzeća Elektroprivreda d.d. Sarajevo kod izvozno-uvozne banke Kine za projekat izgradnje Bloka 7 – 450 MW TE Tuzla, bez obzira na upozorenja Energetske Zajednice, EU i lokalnih stručnjaka.

Ljubljana je grad koji ima sličan geografski položaj sličan Sarajevu. Oba grada su izgrađena u neprovjetrenoj kotlini i okruženi su planinama. I Ljubljana je imala problem sa kvalitetom zraka, međutim gradske vlasti su se uhvatili u koštac sa tim problemom. Vlado Babić, predstavnik grada Ljubljane, za hbs je govorio o tome kako je Ljubljana riješila problem zagađenosti zraka. 

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka - primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama. U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac. Cist zrak za zdravu djecu - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

72.9 % svih domaćinstava u BiH koristi sobno grejanje odnosno greje se na šporete i peći ili neke druge individualne uređaje.  88.3 % od tih 72.9%  koristi drvo kao pretežni energent. Komfor u domu za preko dva miliona ljudi u BiH  direktno zavisi od peći ili šporeta. US EPA procenjuje da jedan neefikasni šporet na drva emituje više čestica nego pet starih dizel autobusa. Istraživanjem sprovedenim od strane GiZ u Republici Srbiji je utvrđeno da je efikasnost sagorevanja peći i šporeta u stvarnom životu manja od 35%.    

Ovo je priča o ženama iz malog mjesta Kruščica pokraj Viteza, čije su akcije za kratko vrijeme pokrenule značajne društvene promjene u njihovoj zajednici. One su hrabro stale na most i pokušale svojim tijelima spriječiti specijalnu policiju koja je trebalo da omogući „siguran“ prolaz građevinskim strojevima. Policija se stavila na uslugu investitoru, ponašajući se nezakonito i uz upotrebu  prekomjerne sile protiv mještana koji se bore za očuvanje rijeke Kruščice na kojoj je planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale, za koju su dozvole pribavljene na sumnjiv način.  

Zbog povećane koncentracije zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo 26.01.2018. proglašena je prva epizoda - Pripravnost, uz primjenu interventnih mjera. Stanje kvalitete zraka i u drugim BiH gradovima je slično ili čak i lošije nego u Sarajevu. Iz tog razloga želimo s vama podijeliti informacije koliko je opasan zagađen zrak, gdje možete pronaći više podataka o trenutnom stanju kvalitete, kao i mjere kako se zaštiti u ovakvim uvjetima. Sve navedene informacije možete dobiti na posteru i brošuri u prilogu, kao i na web stranici http://zrak.ekoakcija.org/, te aplikacijama za mobilne telefone „Kvalitet zraka u BiH“ (Android i iOS).

Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.