Demokratija

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll i Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) u Federaciji BiH u Sarajevu je 12. i 13. maja 2016. realizirana edukacija za sudije/sutkinje i tužitelje/tužiteljice pod nazivom „Antidiskriminaciono pravo: primjeri iz prakse i procesno dokazivanje diskriminacije“.

U posljednje tri godine u RS su očigledni trendovi kojima se građanima pokušava osporiti i ograničiti pravo na javno okupljanje i slobodu izražavanja. Pročitajte ovdje hronologiju sužavanja prostora za rad organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj.

"Postoji hitna potreba za osiguranjem nezavisnosti i održivosti javnih servisa i regulatornih agencija, kako bi se osnažila sloboda medija u ovoj zemlji“, kaže Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija. Pročitajte tekst Zlatana Musića o slobodnom padu medija u Bosni i Hercegovini.

Analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o evropskim integracijama - Ova analiza načina izvještavanja medija u BiH o Evropskoj uniji nastala je kao rezultat istraživanja prof. dr. Lejle Turčilo i dr. Belme Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koje je provedeno u okviru programa podrške inicijativama civilnog društva, koje se bave anlizom i intervencijama u procesu evropskih integracija.

U zadnih 25 godina akteri civilnog društva širom svijeta nisu doživjeli toliki pritisak od strane njihovih vlada i sužavanje prostora za djelovanje. To je bila tema regionalnog skupa pod nazivom "Shrinking Spaces" koji se 25.4.2016. održao u Sarajevu.

Reklo bi se da u Mostaru sve štima, čak štoviše, netko neupućen pomislio bi da je Mostar istinsko poslovno, kulturno i turističko središte ovog dijela Europe. Ali Mostar i ljude koji u njemu žive još uvijek pritišće breme nedavne prošlosti, breme koje prijeti da će mu na koncu polomiti leđa ukoliko ga se u skorije vrijeme ne uspije riješiti.

Očigledno je da u svijetu u kome pravda prestaje biti ideal, svi imamo razloga bojati se za vlastitu budućnost, te da će ova presuda samo ohrabriti one mračne sile koje u postizanju svojih ciljeva ne prezaju od bilo čega uključujući i genocid.

„Haškim tribunalom može da se igra prije svega Amerika, koja ima najveći uticaj na Ujedinjene narode. ... Mi sad opet ulazimo u neke teorije zavjere, jer nememo dokaza,  ali ako pogledamo kako sve to izgleda i kako su završavani  procesi za neke druge države, evo, Ruanda, nije samo Bosna i Hercegovina, i ko su sudije tih sudova i ko su ljudi koji se bave time, onda je apsolutno jasno da se igraju. To je njima jedna fina igračka u kojoj mogu da rješavaju probleme koje su oni napravili...uglavnom...“  kaže Marija Arnautović, novinarka Slobodne Evrope u emisiji eFM radija na temu „Presuda Haškog suda“ koja je realizirana uz podršku Fondacije Heinrich Böll.  kliknite ovdje i poslušajte emisiju  

”Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni  i Hercegovini” (YIHR BIH)  u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll i ove godine realizuje projekat Gledanje. 

21 godinu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini (BiH), Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je Radovana Karadžića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Međutim, nacionalizam i huškanje protiv pripadnika drugih etničkih grupa još uvijek određuju političku svakodnevnicu.