BiH

Protestna kultura mladih u Bosni i Hercegovini oduvijek je bila obojena etno-nacionalizmom. Čak je i revolucionarna studentska 1968 jedna od najbitnijih godina za rađanje progresivnih ideja u modernoj historiji, na sarajevskim ulicama protekla otužno, sa kratkotrajnim maršom u kojem je jedna od figura koje su se neslavno pokušale istaći bio tada student medicine, nakon toga osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, koji je iste te ulice godinama krvnički terorisao.

72.9 % svih domaćinstava u BiH koristi sobno grejanje odnosno greje se na šporete i peći ili neke druge individualne uređaje.  88.3 % od tih 72.9%  koristi drvo kao pretežni energent. Komfor u domu za preko dva miliona ljudi u BiH  direktno zavisi od peći ili šporeta. US EPA procenjuje da jedan neefikasni šporet na drva emituje više čestica nego pet starih dizel autobusa. Istraživanjem sprovedenim od strane GiZ u Republici Srbiji je utvrđeno da je efikasnost sagorevanja peći i šporeta u stvarnom životu manja od 35%.    

Prije tri godine, svi nivoi vlasti u BiH su potpisali i čuvenu “Reformsku agendu”, kojom od tada mašu pred svojim biračkim tijelom, uvjeravajući ga da je svaki novi procenat “ispunjenosti agende” korak ka uspostavljanju funkcionalne ekonomije, vladavine prava i efikasnog sistema socijalne zaštite. Kao dokaz uspješnih reformi navodi se smanjen broj nezaposlenih, rast penzija, povećan izvoz i rast BDP-a, te nešto bolji rezultati u oblasti industrijske proizvodnje. No, za razliku od domaćih političara/ki, komparativne procjene stanja u BiH nisu registrovale nikakav napredak. Naprotiv.

U Bosni i Hercegovini, surovi učinci izbjegličke politike EU postaju vidljivi s one strane državne granice. Naivno je zamišljati da je ograđivanje Europe riješilo tobožnju krizu. 

Danas je, uspijevamo li skicirati pristup nadasve ozbiljnom zadatku dokumentovanja historije, gotovo trideset godina onome što se ima obilježiti povijesnom sramotom. Sramotom onoga što se nije smjelo, ni moralo, niti moglo dogoditi. A dogodilo se. I iz toga, mučki i predatorski, nastavlja svoj život.

U pismu naslovljenom na Ministricu za ljudska prava i izbjeglice i Ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, komesarka Vijeća Evrope Dunja Mijatović apeluje na vlasti da ulože maksimalne napore da unaprijede podršku pristiglim migrantima/migranticama.

Stogodišnjica Prvog svjetskog rata podsjetila je balkanska društva, a naročito njihove političke i intelektualne elite, na jedan od najvažnijih svjetskih historijskih događaja. U nekim slučajevima ova je stogodišnjica taj dio historije doslovno otrgla od zaborava. Kratki pregled kulture sjećanja na Prvi svjetski rat i događaje u vezi s njim u nekim balkanskim zemljama može nas dovesti do zaključka da je takav veliki svjetski događaj – s dalekosežnim posljedicama po regiju – zaboravljen, jer druga historija dominira nacionalnim narativima.

„Ja zagovaram politiku koja nije politika konfrontiranja, nego politika iznošenja dobrih rešenja i dobrih ideja."

Oni od kojih EU očekuje reforme u stvari su anti-reformisti, protagonisti zadržavanja status quo-a. Ako se realno sagleda ekonomsko-politička situacija u kojoj se BiH već godinama nalazi, ne može se identificirati nikakav čin ili aktivnost koji bi mogli biti iščitani kao istinska i iskrena volja i želja bh. političara da BiH krene putem zacrtanih reformi.

Proteklu godinu dana LGBTI i aktivisti_kinje koji podržavaju borbu za prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, naišli su na niz administrativnih prepreka na lokalnom i kantonalnom nivou u pokušaju organizovanja stajaćih i protesta u pokretu.