Ekologija

Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

Jablaničko jezero, nastalo gradnjom visoke brane na Neretvi za potrebe HE Jablanica, ovih dana našlo se u središtu domaće medijske pažnje. Razlog je drastično pražnjenje nivoa vodne akumulacije (jezera) koje se vršilo posljednjih mjeseci, a koje je kulminiralo krajem januara. Nivo akumulacije je spušten bukvalno na kotu tehničkog minimuma, što je tokom skoro mjesec dana uzrokovalo nezapamćeno smanjenje zapremine ovog prilično velikog jezera, koje je dugo 30-ak kilometara i duboko 80 metara.

Sarajevo je grad koji je nekada bio prepoznatljiv po mnogobrojnim javnim česmama, a danas po redukcijama i problemima u vodosnabdijevanju. Mnogima situacija u kojoj se nalazimo djeluje neobjašnjivo i iracionalno s obzirom na to da smo prema podacima Svjetske banke jedna od zemalja s najvećom količinom obnovljivih izvora pitke vode po glavi stanovnika u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Život u New Yorku je postao bolji otkako se Selldorf doselila ovamo, grad je postao sigurniji, čistiji, prijatniji, zeleniji i moderniji. A to je dijelom tako zahvaljujući i njoj. Annabelle Selldorf je prihvatila veliki poziv i ostavila trag na svoju novu domovinu kao rijetko koja druga arhitektica. Njene zgrade pružaju se do linije horizonta, a milioni građana New Yorka svakodnevno prolaze pored njih. 

Konferencija “Moving Ahead: Green Mobility for Healthy Cities”, održana je 22. oktobra 2016. u Rimu. Tihomir Dakić, programski koordinator za transport iz Centra za životnu sredinu Banja Luka je uz podršku Fondacije Heinrich Böll  učestvovao u radu konferencije. Njegova zapažanja i osvrt na situaciju vezano za održivi transport u BiH možete pročitati ovdje

Kuću niskoenergetskom ne čini isključivo high-tech gradnja, izolacija i otvori. U Sarajevu, u krugu Burch Univerziteta, se gradi ekološka i održiva kuća koja je san svakoga tko mašta o niskoenergetskoj kući od prirodnih materijala, drveta, kamena, slame i ovčje vune. Sve što je potrebno za izgradnju dostupno je u Bosni i Hercegovini, čime se potiče lokalna ekonomija i otvaraju nova zelena radna mjesta.    

22. zasjedanje država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 22), koje se održava u Marakešu od 7. do 18. novembra, predstavlja ključni naredni korak ka operacionalizaciji sporazuma iz Pariza. Mnoga kontroverzna pitanja su na dnevnom redu, kao što su štete uzrokovane klimatskim promjenama i mogućnosti financiranja najsiromašnijih zemalja.