Ekologija

Ovaj priručnik ima za cilj upoznati usoblje osnovnih škola o zagađenosti zraka, glavnim zagađivačima i uzrocima, te prevenciji i konkretnim postupcima koje učenici, roditelji i osoblje škole mogu poduzeti kako bi zaštitili zrak. Priručnik predlaže radionice za učenike do 5. razreda osnovne škole, koje su podjeljene u 10 cjelina. Radionice su koncipirane da traju 45 minuta do sat vremena i dešavaju se jednom sedmično. Zadnja lekcija predstavlja školski projekat izgradnje zelenog zida u prostorijama škole. Dokazano je da biljke pozitivno utiču na kvalitet unutarnjeg zraka, prvenstveno jer uzimaju CO2, a izbacuju oksigen procesom fotosinteze, upijaju čestice prašine, a dodatno i pozitivno utiču na raspoloženje, produktivnost i koncentraciju. Izgradnja zelenog zida predstavlja jedan od vrlo efikasnih vidova poboljšanja kvaliteta zraka kojeg djeca udišu u svojim učionicama.

Ova publikacija je nastala u okviru projekta “Advocacy NGOs Networks for Sustainable Use of Energy and Natural Resources in the Western Balkans and Turkey – ETNAR”, u kojem je hbs jedan od partnera. Glavni cilj publikacije je pomoći nevladinim organizacijama iz Bosne i Hercegovina, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Turske, Makedonije, Albanije i Kosova u zaštiti okoliša i zagovaranju održivog upravljanja energetskim i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moćan instrument u aktivnostima zagovaranja organizacija civilnog društva ukoliko one znaju kako i kada da ih koriste u svojim zagovaračkim kampanjama.

Green Council uz podršku hbs-a u okviru ArchiKID projekta organizira niz radionica o zagađenju i zaštiti zraka sa učenicima nekoliko osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Projekt je podržalo Vijeće nastavnika Kantona Sarajevo. Radionice se već održavaju u tri osnovne škole: O.Š. “Hamdija Kreševljaković”, O.Š. “Malta” i “Deseta osnovna škola”.

Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

Jablaničko jezero, nastalo gradnjom visoke brane na Neretvi za potrebe HE Jablanica, ovih dana našlo se u središtu domaće medijske pažnje. Razlog je drastično pražnjenje nivoa vodne akumulacije (jezera) koje se vršilo posljednjih mjeseci, a koje je kulminiralo krajem januara. Nivo akumulacije je spušten bukvalno na kotu tehničkog minimuma, što je tokom skoro mjesec dana uzrokovalo nezapamćeno smanjenje zapremine ovog prilično velikog jezera, koje je dugo 30-ak kilometara i duboko 80 metara.

Sarajevo je grad koji je nekada bio prepoznatljiv po mnogobrojnim javnim česmama, a danas po redukcijama i problemima u vodosnabdijevanju. Mnogima situacija u kojoj se nalazimo djeluje neobjašnjivo i iracionalno s obzirom na to da smo prema podacima Svjetske banke jedna od zemalja s najvećom količinom obnovljivih izvora pitke vode po glavi stanovnika u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.