Ekologija

Zbog povećane koncentracije zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo 26.01.2018. proglašena je prva epizoda - Pripravnost, uz primjenu interventnih mjera. Stanje kvalitete zraka i u drugim BiH gradovima je slično ili čak i lošije nego u Sarajevu. Iz tog razloga želimo s vama podijeliti informacije koliko je opasan zagađen zrak, gdje možete pronaći više podataka o trenutnom stanju kvalitete, kao i mjere kako se zaštiti u ovakvim uvjetima. Sve navedene informacije možete dobiti na posteru i brošuri u prilogu, kao i na web stranici http://zrak.ekoakcija.org/, te aplikacijama za mobilne telefone „Kvalitet zraka u BiH“ (Android i iOS).

Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.

Još 1976. godine Gradska uprava Sarajeva pokrenula je projekat obnove i dogradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Sarajevu, koji je djelomično bio finansiran i kreditom Svjetske banke. Potrebe grada, čiji se broj stanovnika za tri decenije uvećao skoro četiri puta, su bile velike. Image credits

O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.

Da li su naši političari/političarke svjesni toga da postoji jaka veza između zagađenja sa PM10 česticama i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti? Pogledajte aktuelnu emisiju o zagađenju zraka i posljedice po zdravlje građana/građanki u BiH. Emisiju je realizirao efm Radio u suradnji sa Fondaicjom Heinrich Böll

Popis 500 najvećih svjetskih kompanija po prometu sadrži veliki broj kompanija koje se bave poljoprivredom i hranom. I trend se nastavlja prema daljnjoj koncentraciji moći. Poljoprivredno-prehrambene kompanije potiču industrijalizaciju duž čitavog globalnog lanca vrijednosti, od farme do tanjura. Njihova politika nabave i prodaje promovira oblik poljoprivrede koji se vrti oko produktivnosti. Borba za tržišni udjel se ostvaruje na račun najslabijih karika u lancu: poljoprivrednika i radnika.

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).

Video nas vodi kroz drugu fazu gradnje studentskog paviljona, prve takve građevine u BiH u potpunosti izgrađene od prirodnih i recikliranih materijala. Biološki bazirana građevina s minimalnom potrošnjom energije, je projekat koji korištenjem prirodnih materijala slijedi trendove drugih evropskih zemalja. Druga faza projekta obuhvata ugradnju energetski efikasnih otvora, kao i instalaciju fotonaponskog sustava koji će paviljon snabdijevati električnom energijom.