Amra Babić je bh. političarka na poziciji načelnice Općine Visoko. Nakon što je smijenjena sa mjesta ministrice voljom nove parlamentarne većine, kandidirala se kao nezavisna kandidatkinja za mjesto načelnice općine Visoko. Novi mandat je dobila do 2020. godine. U intervjuu za hbs govori o njenom uspjehu, ženama u politici, kao i o onome što stvara poteškoće u razvoju bosanskohercegovačke politike.
Razgovarala: Merima Mujanović
Amra Babić:
„Moramo dopustiti da najbolji vode ovu državu, radeći svoj posao najbolje što znaju!“
„Radimo na formiranju društva jednakih mogućnosti!“
„Građani nikad nisu imali pravu i ozbiljnu alternativu u našim političkim strankama“
„Mislim da se pravi patriota bori radom za državu, potrebno je zavrnuti rukave i krenuti“
Od 140 načelnika/načelnica i gradonačelnika/gradonačelnica izabranih na lokalnim izborima 2016. godine, samo je šest žena (4,3 posto). Jedna od njih je Amra Babić, načelnica Općine Visoko u drugom mandatu. Žena koja je uspješna, odgovorna i principijelna u svom poslu, što joj je pomoglo da kao nezavisna kandidatkinja za poziciju načelnice Općine Visoki ostvari zavidan rezultat od 60% glasova, dobila je podršku o preko 13.000 glasača. Amra Babić je prije svog prvog mandata načelnice (2012-2016) obnašala funkciju ministrice financija, te i vijećnice SDA u Općinskom vijeću Visoko u dva mandata. Kao bivša članica Stranke demokratske akcije se odlučila za nezavisno političko djelovanje.
Pitanje: Od vijećnice u Općinskom vijeću Visoko ka načelnici Općine Visoko - da li je to predstavljalo za Vas logični razvoj, i da li se vidite za nekoliko godina kao političarku na višoj instanci?
Babić: O nekoj logici tu ne možemo govoriti, o nekom ličnom građenju i kretanju kroz politiku „step by step“ možemo. Korisno je što sam poznavala javnu upravu, zakonodavnu i izvršnu vlast - kroz dva mandata u Općinskom vijeću, te što sam stekla iskustvo u izvršnoj vlasti Kantona kao ministrica financija. Međutim, samo to je za ovaj posao nedovoljno. U ovom poslu morate prije svega imati jednu širinu duha i vašeg ličnog odnosa prema ljudima, pa i neke vrste kućnog odgoja, gdje na lijep način trebate saslušati ljude. Trebate imati visok nivo empatije da biste mogli raditi ovaj posao, i zasigurno jedno bogato radno iskustvo iza sebe, da znate kako se stvari rješavaju u privredi, u bankarstvu, kao i u nekim drugim oblastima. Ja sam imala sreću da sam to sve imala i uspjela kombinirati.
Da li se vidim na nekim većim nivoima vlasti? U ovom trenutku zaista ne. Trenutno mi je prioritet moj grad. S obzirom na situaciju u BiH mislim da se konkretne stvari mogu uraditi jedino na lokalnom nivou. Naime, na višim nivoima su nam jednostavno ruke vezane i previše je „gordijskih čvorova“ koje jedan čovjek ne bi mogao otpetljati sam. Potrebna je globalna promjena nekih stvari na političkoj i na društvenoj sceni, ali ipak prije svega na političkoj. Ja volim da imam rezultate svoga rada, zbog toga mislim da ću se zasigurno u naredne četiri godine zadržati na lokalnom nivou.
Pitanje: Šta Vam je bitno prilikom obavljanja Vašeg posla?
Babić: Ne možete obnašati ovakvu funkciju i biti iznad naroda, i iz ove prostorije donositi odluke. Morate izaći među ljude i s njima razgovarati, suočiti se s njihovim problemima. Ti problemi tada puno drugačije izgledaju nego kada ih gledate iz kancelarije, a na ovom nivou se uglavnom rješavaju ti neki životni problemi. Na ovoj funkciji morate imati viziju, i morate znati kako da ostvarite tu viziju. Potrebno je to raščlaniti na dugoročne i kratkoročne ciljeve, postaviti okvir, a onda te ciljeve mjeriti da biste kontrolirali taj proces. Radeći ovaj posao, vi ste dijelom vizonar, dijelom operativac, i ne znam šta bih odvojila kao starije od to dvoje. Volim raditi ovaj posao i pomagati svojoj sredini. Sretni su ti ljudi koji u tome uživaju, ja sam jedna od njih. To je moja obaveza i veliki sam patriota. Mislim da se pravi patriota bori radom za državu, potrebno je zavrnuti rukave i krenuti. Ovaj život je previše kratak da bi ga čovjek potrošio samo na sebe i da samo njemu bude lijepo.
Pitanje: Sa više od 60% glasova ste ponovno izabrani za načelnicu Visokog. Šta je, po Vašem mišljenju, razlog za veliku podršku građanstva?
Babić: Zaista veliki uspjeh. Radila sam posvećeno i marljivo, i mislim da sam imala jako dobru kampanju, ali toliko povjerenje građana je ipak nešto što je iznenadilo i mene. Mislim da su mi ljudi dali tako veliku podršku jer su vidjeli da se borim sa vjetrenjačama, da se borim protiv predrasuda i stereotipa, ustaljenih principa rada i moćnih mreža, te da su me htjeli podržati glasajući za mene. Ljudi mi vjeruju, a to je nešto što trebate zaslužiti – na način da ne obećavate stvari koje ne možete uraditi, a da uradite ono što obećate, a ukoliko se nađete u problemu, da otvoreno razgovarate sa građanima/kama. Otvorenost, direktnost i transparentnost kod ljudi zasigurno pobuđuje povjerenje, a povjerenja nam u ovom vremenu najviše nedostaje.
Pitanje: Gdje vidite najveći izazov u novom mandatu, šta Vam je apsolutni prioritet i gdje vidite Visoko za četiri godine?
Babić: Općinu Visoko za četiri godine vidim među prvih 10 Općina države BiH, prema svim pokazateljima i mjerilima društvenog i životnog standarda. Treba stvoriti dobre osnove za ostvarivanje tog cilja, a to su, prije svega, dobra, brza i efikasna administracija, ali i razvoj infrastrukture koji će omogućiti lokalni razvoj. Želim da Općina Visoko ima javni sektor, koji će predstavljati primjer drugim lokalnim zajednicama. Želim zaštiti javno dobro od privatizacije. Najkrupniji izazovi su svakako privođenje kraju projekta vodosnabdijevanja i zbrinjavanja otpada, koji još nisu započeti zbog jako velikog otpora, kao i projekte vezane za čovjekovu okolinu. Namjeravam se posvetit razvoju i oporavku postojeće infrastrukture sportskih i kulturnih objekata. To će svakako predstavljati nastavak započetog, a ujedno utiče na stvaranje pozitivnog ambijenta. Pozitivan životni ambijent proizvodi pozitivnu radnu sredinu, a ona je preduvjet za investicije. Sve ovo nećemo moći postići, ukoliko ne postignemo jednu atmosferu povjerenja i pozitivnog razmišljanja, akcije i aktivnosti. Moramo sanirati taj neki depresivni stav, koji je karakterističan za male bh. gradove i općine. Stavom „ne može se ništa promijeniti“ i kritiziranjem se stvari zaista ne mogu mijenjati, dok se radom i aktivnostima i te kako može. Želim motivirati što više ljudi da učestvuju u ovim pozitivnim procesima.
Pitanje: Šta žene mogu uraditi drugačije od muškaraca, koji je Vaš savjet njima? Šta se, po Vašem mišljenju, može učiniti na putu jačanja prisutnosti žena i mladih u politici i na vodećim poslovnim funkcijama?
Babić: Kada god razgovaramo o ženama i mladima, oni su marginalizirana kategorija, jer imamo predrasude. Patrijarhalni odgoj koji prevladava u društvu, iz porodičnog života se prenosi u poslovni i slično. Mislim da su aktivnosti, koje se mogu poduzeti kako bi se žene u političkom i poslovnom životu nalazile na vodećim funkcijama, isticanje primjera dobre prakse, a samim time motiviranje žena da postanu što aktivnije i razbijaju predrasude.
S tim da žene mogu raditi sve poslove jednako dobro kao i muškarci, ako ne i bolje. Mi smo tolerantnije, spremnije na kompromise i na razgovor, spremnije smo da se žrtvujemo, nemamo radnog vremena, nikada ne gledamo na sat. Zasigurno su žene u BiH jako dobro obrazovane, vrijedne i požrtvovane. Dokazalo se, da su one na svojim pozicijama posao odradile odlično. Zbog toga mislim da kroz primjere dobre prakse ženama treba dati podršku da se bore za svoja prava. Svi se mi za nešto borimo, neovisno od spola, jer je život jedan veliki ring u kojem se konstantno treba boriti za nešto. Trebamo se, prije svega, boriti za zauzimanje onih pozicija, na kojima smo najbolji. Kada dođemo u situaciju da biramo između nas i najboljeg, bez obzira na to da li se radi o muškarcu ili ženi ili tek završenim studenti/studenticama, koji su dokazali da znaju raditi određeni posao, trebamo izabrati najboljeg. Tek kada se to desi, imat ćemo društvo jednakih mogućnosti za sve, najefikasnije društvo. Upravo ka tome treba težiti. Ništa se ne može preko noći postići, i mnogo razvijenija društva od našeg imaju isti problem i bave se problemom učešća žena i mladih na rukovodećim i javnim funkcijama.
Pitanje: Kako poboljšati položaj mlađe populacije u društvu?
Babić: Izvor ovog problema je to što moramo raditi na privlačenju i zadržavanju domaćih i stranih investitora u BiH, te na poticanju proizvođačke industrije, širenju poljoprivrednih kapaciteta, a o tome ne odlučuju stručnjaci, nego podobni politički ljudi, koji ne znaju osmisliti i realizirati aktivnosti koje bi otklonile te nedostatke u našem društvu. Moramo dopustiti da u BiH državu vode najbolji ljudi, radeći svoj posao najbolje što znaju. Potrebno je motivirati mlade ljude da se počnu baviti politikom i poduzetništvom, kako bi oni bili ti koji će donositi odluke i iskorištavati do sada neiskorištene potencijale BiH. Tako bi počeli i razmišljati o tome kako ostati u BiH i sebe ostvariti u svojoj domovini.
Pitanje: Koji biste savjet dali ženama i mladim koji namjeravaju biti politički aktivne ili već jesu?
Babić: Za mene je učenje doživotni proces, i znanje se ne stiče samo kroz formalno obrazovanje, nego i kroz posao i iskustvo. To bi tako trebalo biti i u politici, prvo se angažirate u okvirima svoje najniže lokalne zajednice, pa onda polahko dalje. Morate biti veoma odlučni da uspijete, ne smijete imati onaj lažni stid zbog kojeg ljudi sami sebe često sputavaju u tome da stanu u prvi plan i ponude sebe kao kandidat/kinja za vođenje neke akcije, neke aktivnost, za neku funkciju. Dakle, ne možete vi sada, zato što imate neke akademske diplome ili što mislite da nešto znate raditi, očekivati da vas ljudi prepoznaju, morate se sa vašim aktivnostima nametati kako bi vas ljudi prepoznali kroz vaše rezultate i na taj način ući u politiku. Politika je po svojoj definiciji plemenita disciplina i podrazumijeva građenje jednog sistema, a ne osobe kao pojedinca i njene lične karijere. Politika nije nešto, čime se bavite da bi gradili ličnu karijeru, i osobe koje tako razmišljaju, bez obzira na trenutačnu situaciju, neće daleko stići. Možda imamo primjere koji me demantiraju, ali mislim da dolazi jedno novo vrijeme u kojem ćemo davati političarima svoje povjerenje, odnosno onima koji su nas ubijedili da nešto znaju raditi najbolje i da su oni u tom trenutku najbolji.
U konačnici, moj savjet svima koji žele da se bave politikom je da obave razgovor sami sa sobom i upitaju se, zbog čega se žele baviti politikom. Ako je to samo zbog boljeg položaja u društvu ili boljeg posla, onda neka se ne bave politikom; a ako žele da unaprijede svoju lokalnu zajednicu, ako žele da ostave trag iza sebe, trag da su postojali na ovom svijetu, ako mogu i žele da žrtvuju svoje slobodno vrijeme i svoje neprospavane noći – onda neka se bave politikom.
Pitanje: Na proteklim lokalnim izborima su u 9 općina pobijedili nezavisni kandidati/kandidatkinje. Da li to znači, da nije potrebna podrška stranke kako bi se moglo biti politički aktivno, i šta drugi mogu naučiti od tih nezavisnih kandidata/kandidatkinja?
Babić: Pa sigurno da će ova 2016. godina ostati zapamćena po pojavi velikog broja nezavisnih kandidata/kandidatkinja i njihovoj pobjedi. I to je dokaz da zasigurno ne morate imati iza sebe veliku političku mašineriju, ali morate imati rezultate, kako bi vam građani mogli vjerovati da možete i želite nešto promijeniti. Namjere vam moraju biti iskrene, znači da to sve ne radite zbog vas, nego zbog ljudi. Sa političkim strankama je dosta lakše ostvariti uspjeh. Nezavisnom kandidatu/kandidatkinji je to ipak malo teže. Ako ljudi ne znaju za vas i vi iza sebe nemate neka djela, tada je to skoro nemoguće.
Tri stvari koje se mogu naučiti od nezavisnih kandidata/kandidatkinja su hrabrost, činjenica da nijedan cilj nije neostvarljiv, ukoliko nešto zaista želimo i kada smo dobro organizirani, i to da se vrijedi boriti. Mislim da su nezavisni kandidati/kandidatkinje pokazali da ima nade, da BiH ima budućnosti, i da nije sve unaprijed izgubljena bitka.
Pitanje: U zadnje vrijeme ste javno kritizirali anti-demokratsku strukturu unutar SDA, posebno sklonost zloupotrebe stranke u poslovne svrhe. Govorili ste o trendu „tajkuniziranja“. Da li se ovi sistemi ne mogu demokratizirati iznutra?
Babić: Mislim da u ovom trenutku demokratizacija jedne velike bh. političke stranke nije moguća. Ja govorim o svojoj lokalnoj zajednici, a bilo je tako u svim općinama. Naime, imali smo skupove koji nisu bili oglašeni unaprijed, na koje su bili pozvani samo podobni članovi/ice, gdje se unaprijed dogovaralo ko i kako će se birati. Napisala sam tada nekoliko vrlo ozbiljnih pisama GO, predsjedniku stranke i nadležnim organima za provođenje unutarstranačkih izbora. Nakon što su ispitali sve moje navode, dobila sam odgovor jednog od rukovodećih članova te komisije – da sam u pravu što se svega u Visokom tiče, ali da ništa nije mogao učiniti. Zatim je došlo do potpunog „friziranja“ rezultata unutarstranačkih izbora, što je dovelo do friziranja rezultata na Kongresu. Sa takvom vrstom unutarstranačkih izbora smo, nažalost, iz SDA izbacili demokratiju. Uslijedio je poraz demokratije ove političke organizacije.
Te mreže ljudi, koje veže samo lični interes, su toliko jake, toliko su od dna do vrha čvrste, da ih niti pojedinac, niti grupa pojedinaca koji su iskreni i imaju drugačije namjere, u ovom trenutku ne mogu raspetljati. Zbog toga smatram da SDA u ovom trenutku ima jedan veliki problem, koji će, nažalost, morati riješiti bez mene i mnogo drugih ljudi koji su napustili stranku i na izbore izašli kao nezavisni kandidati, ili su na ovaj ili onaj način otjerani i morali se odreći određenih funkcija. Sve to ide na štetu ne samo stranke, nego i BiH, s obzirom da je SDA jedan od najvećih političkih subjekata, te se zasigurno svi ti unutarstranački procesi reflektiraju i na rad zastupnika u Federalnom parlamentu, na rad Vlade...lančana reakcija, naravno. Ne treba samo SDA kritizirati, nego sviju. U kontaktu sam sa osobama iz drugih stranaka, jer smo svi zajedno Općinskom vijeću. Mi se na lokalnom nivou jako brzo dogovorimo, vjerujte mi, ali onda neko iz Sarajeva iz nekih razloga opstruira. Svi su povezani zajedničkim interesima - svi vrhovi naših političkih stranaka su vrlo dobro povezani zajedničkim interesima, i onda oni naprave problem zbog nekog sitnog privatnog interesa u Visokom, urušavaju našu atmosferu zajedništva i dogovora. Kritike treba uputiti postojećem političkom sistemu u državi i svim našim velikim političkim strankama. Sve one boluju od iste bolesti, ne samo SDA.
Pitanje: Šta mislite, zašto glasači iznova glasaju za te stranke/političare, koji politiku iskorištavaju više za privatne interese, nego da djeluju za dobrobit cjelokupnog društva? Zašto u BiH u ovih 20 godina nije došlo do promjene političke kulture?
Babić: To je stvarno fenomen. Pred izbore imamo velike stranke, koje su na neki način zadovoljile potrebe mnogih ljudi, obavezale ih, uposlile ili riješile neki njihov drugi problem. Ti ljudi postaju „vojnici stranke“, pretvaraju se u operativce i idu na teren da sa građanima direktno razgovaraju. Lažima, prevarama i obmanama im obećavaju: „Vidiš kako sam ja dobio posao, i tebi ću srediti“ i sl. Obećavajući i druge nerealne stvari. Određen broj birača privole na to da podrže tu političku opciju. Onaj drugi broj birača glasa po defoltu, ljudi koji su možda nezainteresirani i glasaju po principu „moram za nekog, pa onda ću za njih, oni su manje zlo od ovih drugih“. Moj odgovor na Vaše pitanje jeste da građani nikad nisu imali pravu i ozbiljnu alternativu u našim političkim strankama, i da se zbog toga nikada nije ništa ozbiljno promijenilo. Mi smo samo imali prelazaka iz stranke u stranku, tako da je došlo do hiperprodukcije stranaka. Ja lično neću i ne želim da učestvujem u pravljenju neke nove stranke, jer ne vjerujem u to. Moj odgovor je nezavisnost i mreža nezavisnih, koji su međusobno povezani, ali nisu vezani i ucijenjeni nekakvim interesima, kao što je to slučaj između tih velikih stranaka. Želimo da izgradimo jedno depolitizirano društvo, u kojem ćemo donositi zakone koji će osigurati da se na funkcije biraju eksperti i profesionalci, a ne podobni ljudi koje neko nagrađuje.
U svakoj političkoj stranci imate ljudi koji se ne uklapaju u masu i koji odskaču po svojim idejama i radu, viđenju problema. Mi nikad nismo uspjeli da takve pojedince okupimo i da oni budu kritična masa za promjene, jer unutar stranke oni to ne mogu biti. Ja se nadam da će takvih pojedinaca biti što više i da će isplivati iz svojih političkih stranaka, da će uspjeti napraviti jednu stvarnu koaliciju za promjene, pa ćemo onda natjerati velike stranke da se mijenjaju i demokratiziraju. Da mijenjaju način ophođenja prema svojim članovima, ali i prema biračima i državi.
Pitanje: Da li su opći izbori 2018. prvi korak mreže nezavisnih?
Babić: Mislim da to nije preambiciozno, zasigurno će 2018. godina biti veoma interesantna. Ja očekujem već sada velike promjene na političkoj sceni. Mislim da je veliki broj ljudi ohrabren uspjehom nezavisnih kandidata/kandidatkinja za načelnike i da je ovo proces koji je jednostavno nezaustavljiv. Nije samo Senad Šepić unutar SDA nezadovoljan odnosima u stranci, ima puno Šepića i u drugim strankama. Imamo mi tih ljudi koji imaju veoma dobre stavove prema trenutnoj situaciji, koji su spremni za kompromis, koji zrelo razmišljaju i rasuđuju. Mislim da će oni uspjeti napraviti jedan pokret, koji mora biti pokret i ne smije biti stranka. Pokret koji će zahtijevati korjenite promjene, ne samo unutar političke svijesti ljudi koji se bave politikom, nego kompletnog društva.