U ovom trenutku savremenog doba više smo u kontaktu s plastikom nego s voljenima. Plastika je svuda – u zraku, vodi i tlu. Ona je pokretač globalizacije i slika neuređenog kapitalizma u poodmakloj fazi, sistema koji eksternalizira troškove ljudima i okolišu u svrhu ostvarivanja dobiti. Plastiku gotovo da ne mogu izbjeći ni savjesni građani, a život bez plastike zahtijeva pristup i privilegije koje uživa veoma malo osoba u svijetu.
Product details
Table of contents
02 ŠTAMPA
06 UVOD
10 12 KRATKIH LEKCIJA
O PLASTICI I PLANETI
12 HISTORIJAT
REVOLUCIJA U TRI SLOVA
Prva plastika oponašala je slonovaču i svilu te je
stoga privlačila tek ograničeno tržište. Stvari su
se počele razvijati nakon Drugog svjetskog rata
pojavom PVC-a. Jeftina plastika ubrzo je osvojila
svijet.
14 KULTURA BACANJA OTPADA
ZAŠTO JE SVIJET OGREZAO U OTPADU
Sve do 1950-ih godina ljudi su smatrali plastiku
jednako vrijednom kao staklo ili svilu. Potom
su kompanije koje proizvode potrošačku robu
otkrile prednosti polimera. Razvio se način života
u okviru kojeg se proizvode sve veće količine
otpada.
16 UPOTREBA
BLAGOSLOV I PROKLETSTVO
Plastika je postala prijeko potrebna. Nalazi se
u kesama, pametnim telefonima i instrument
tablama na automobilima. Međutim, gotovo
polovina plastičnih proizvoda postaje otpad
nakon manje od mjesec dana. Samo mali dio se
reciklira.
18 ZDRAVLJE
HEMIJA U TIJELU
Utjecaj proizvodnje plastike na okoliš više se ne
smije ignorirati. Njezine posljedice po zdravlje
ljudi su manje poznate – od vađenja sirovina do
odlaganja otpada.
20 SPOL
PREKOMJERNO IZLAGANJE
Plastika više utječe na žene nego na muškarce.
Biološki razlozi su dio problema. Njihova tijela
na različite načine reagiraju na toksine, a
higijenski proizvodi koje žene koriste često su
kontaminirani. Međutim, alternative postoje.
22 HRANA
UKUSNI ZALOGAJI
Prehrambena industrija je veliki potrošač
plastike. Folije i pjenaste ambalaže namijenjene
su da štite hranu, drže je svježom i čine da izgleda
privlačno. Međutim, ljepota ima svoju cijenu –
plastika završava na obradivom zemljištu i ulazi u
naš prehrambeni sistem.
24 ODJEĆA
VIŠE ODGOVORNOSTI
Na prvi pogled, tekstil proizveden od sintetičkih
vlakana može imati velike prednosti. Jeftin je, suši
se brzo i oblikuje se prema tijelu. Međutim, takav
tekstil često je jednokratan i značajno doprinosi
klimatskim promjenama. Istovremeno može biti i
štetan po zdravlje.
26 TURIZAM
PREUSMJERAVANJE TOKA OTPADA
Plaže okupane suncem, palme koje se njišu... i
nakupine smeća uz rub mora. Turisti dolaze da
vide besprijekornu ljepotu, ali doprinose njenom
uništenju svojim nemarom i nemogućnošću
sistema za zbrinjavanje otpada da se bore sa
situacijom.
28 KLIMATSKE PROMJENE
PLASTIKA ZAGRIJAVA PLANETU
Plastika se ponekad smatra ekološki
prihvatljivijom u odnosu na druge materijale –
prije svega zbog male težine. Međutim, zbog
procvata plastike u atmosferu se ispuštaju
ogromne količine stakleničkih plinova.
30 VODA
PLASTIKA NE POZNAJE GRANICE
Zagađenje mora uglavnom predstavlja otpad koji
pluta niz rijeke. Međutim, plastika se ne zadržava
dugo na otvorenom okeanu, nego prelazi u plitke
vode, tone na dno mora ili se izbacuje na obalu.
32 KORPORACIJE
OPTUŽIVANJE POTROŠAČA
Majstori lobiranja, proizvođači petrohemikalija
i plastike usmjeravaju pažnju na upravljanje
otpadom i recikliranje kako bi izbjegli
odgovornost za istinski problem – rast količina
proizvedene plastike.
34 NAGOMILAVANJE
PROIZVOD GLOBALNE TRGOVINE
Globalni ekonomski rast od Drugog svjetskog rata
ne bi bio moguć bez plastike. Plastika je i rezultat
globalizacije i gorivo koje je pokreće. Kupovinom
putem interneta nagomilavaju se još veće gomile
smeća.
36 “BIOPLASTIKA”
ZAMJENA NAFTE KUKURUZOM NIJE
RJEŠENJE
Plastika proizvedena od obnovljivih sirovina
trebala bi biti ekološki prihvatljiva. Brže se
razgrađuje, prema tvrdnjama pristaša iz
korporacija. Detaljna analiza pokazuje da takva
plastika uzrokuje novi niz problema.
38 UPRAVLJANJE OTPADOM
IZA KULISA NERIJEŠENE KRIZE
ZAGAĐENJA OTPADOM
U svijetu je rašireno pogrešno shvatanje da sve
dok razdvajamo otpad prema vrsti ne moramo
promijeniti potrošačke navike. Međutim,
stvarnost je potpuno drugačija. Velike količine
otpada se ne recikliraju, mnogo se spaljuje ili
završava u okolišu.
40 IZVOZ OTPADA
ODLAGALIŠTE OTPADA JE ZATVORENO
Šta da radite s neželjenim plastičnim bocama
i kesama? Jednostavno je. Pošaljite ih negdje
drugo. Sve do nedavno većina otpada iz
razvijenog svijeta koji je teško reciklirati
prevožena je u Kinu. To više nije moguće.
42 SAKUPLJANJE OTPADA
MRVICE SA STOLA
U mnogim siromašnim zemljama sakupljači
otpada preuzimaju zadatke kamiona za
prikupljanje komunalnog otpada i fabrika za
obradu otpada. Oni vraćaju značajne količine
otpada u produktivnu upotrebu.
44 REGULATIVA
RJEŠENJA NA POGREŠNOM KRAJU
Sporazuma i inicijativa za upravljanje krizom koju
uzrokuje plastika ne nedostaje. No, gotovo svi se
bave samo odlaganjem otpada; nisu međusobno
koordinirani i oslobađaju proizvođače
odgovornosti.
46 CIVILNO DRUŠTVO
KAKO POKRET ZA OSLOBAĐANJE
OD PLASTIKE RAZOTKRIVA LIDERE
INDUSTRIJE
Globalni pokret civilnog društva pod nazivom
Break Free From Plastic radi na potpunom
zaustavljanju zagađenja plastikom. Koristi se
javnom izloženošću i transparentnošću da izvrši
pritisak na korporacije.
48 ZERO WASTE
MOŽEMO I BEZ PLASTIKE
Reciklaža sama po sebi ne može riješiti krizu
uzrokovanu plastikom. Potrebne su nove ideje
koje se bore protiv korijena problema. Rastući
pokret pokazuje kako to može funkcionirati, a
nekoliko gradova i mjesta otvara put za takav
razvoj situacije.
50 PLASTIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
PROBLEM KOJI NIKOGA NE BRINE
54 AUTORI I IZVORI ZA PODATKE I GRAFIKE
56 O NAMA