Demokratija

21 godinu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini (BiH), Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je Radovana Karadžića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Međutim, nacionalizam i huškanje protiv pripadnika drugih etničkih grupa još uvijek određuju političku svakodnevnicu.   

Poslušajte radio emisiju efm Studentskog radija na temu Transparentnost i korupcija u okviru serijala "Na grani zelenoj" realiziranog u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll (trajanje emisije: 15 minuta).  Kliknite ovdje

U Bosni i Hercegovini je situacija s medijskim izvještavanjem o radu pravosudnih institucija i sudskim procesima u znatnoj koliziji sa standardima i postulatima profesije, a oni mediji koji odgovorno i u interesu građana, bez manipulacije i senzacionalizma izvještavaju o radu sudstva, više su izuzetak nego pravilo.

U ovom članku možete pročitati komentar koji su članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sačinile nakon objave zvaničnog Izvještaja Evropske komisije za BiH, u kojem upozoravaju na konstantnu netransparentnost u procesu provođenja tzv. reformske agende, čime se niz reformi u BiH skrenuo sa unaprjeđenja i zaštite ljudskih prava na ekonomsko-socijalne reforme, te Alternativni izvještaj o napretku BiH.

Predstavnici njemačkih političkih fondacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini: Fondacije Friedrich Naumann, Fondacije Heinrich Böll, Fondacije Konrad Adenauer, objavili su deklaraciju kojom žele naglasiti da nezavisnost pravosuđa, posebno tužilaštva i sudstva, predstavlja važan stub funkcionalne demokratije.  

Jedan od razloga za odlazak mladih obrazovanih ljudi iz BiH je današnja atmosfera u društvu preopterećenom korupcijom i nepotizmom. Opšte je poznato da do posla ili napretka u karijeri možete doći samo ukoliko ste lojalan član neke od glavnih političkih stranaka.

Supruga Bakira Izetbegovića imenovana je na čelo KCUS-a. Može li se politika u BiH svesti na dvije riječi: novac i moć? 

20 godina nakon sklapanja mira, Bosna i Hercegovina je rascjepkanija nego ikada.  Naročito Republika Srpska nastavlja da okreće spiralu eskalacije i prijeti referendumom.

Zamislite kako vlada troši 20 % godišnjeg budžeta  na redekoraciju kvadratnog kilometra u glavnom gradu – a sve to uz kršenje, zaobilaženje pa čak i mijenjanje zakonodavnog okvira, bez uzimanja u obzir volje naroda i preporuka stručnjaka:  dobro došli u Makedoniju danas ...  

Već šestu godinu je ustavna diskriminacija Roma, Jevreja i drugih građana koji ne pripadaju dominantnim etničkim grupama – konstitutivnim narodima -  u Bosni i Hercegovini ogoljena pred svijetom – u decembru 2009. Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Rješenje za ovaj problem traženo je dugo, ali uzaludno – a onda je pod pritiskom mnogih drugih problema Evropska Unija, čiji angažman je pregovore i omogućavao, diskretno pomakla znatno niže na listi prioriteta. Mimo ovih očiglednih i permanentnih kršenja, izvan reflektora javne pažnje, dešavaju se i mnoga druga kršenja ljudskih prava – registrirana i neregistrirana.