Istočna Evropa protiv Sorosa

Vrijeme čitanja: 5 minutes
Teaser Image Caption
George Soros

Desničarske vlade u Istočnoj Evropi imaju novog državnog neprijatelja: milijardera Georgea Sorosa. Zbog toga što podržava organizacije koje se zalažu za građanska prava, izložen je žestokim antisemitskim uvredama.

Piše: Keno Verseck

Milijarder koji je svoje bogatstvo stekao na berzi, izvukao je ceduljicu. „Želim precizno formulirati ovo što želim reći i zbog toga ću pročitati izjavu“, rekao je George Soros. Uslijedilo je šest rečenica o napadima na njegovu Fondaciju za otvoreno društvo, njegovu ličnost i organizacije civilnog društva. „Pokušaji mađarske vlade da diskreditira civilno društvo i da ga zastraši nisu prihvatljivi“, pročitao je 86-godišnjak.

Inače Soros reagira opušteno kada populisti i autokrate ponovo provode negativnu kampanju protiv njega. No, kada je filantrop nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izložio svoje pojašnjenje, zvučao je zabrinuto – govorio je o „veoma ozbiljnoj opasnosti“.

Povod za Soroseve riječi je novi napad mađarskog premijera Viktora Orbána i njegove vladajuće stranke Fidesz usmjeren protiv nevladinih organizacija (NVO), a naročito protiv onih koje finansira Soroseva Fondacija za otvoreno društvo. Orbán, koji je nekada i sam bio Sorosev stipendista, proglasio je 2017. godinom „nacionalne pobune“ u kojoj će se „Soros i sile koje on simbolizira“ „potisnuti“ iz Mađarske. Predstavnik njegove stranke Fidesz nedavno je prijetio da će se nevladine organizacije „protjerati iz zemlje“, te najavio zakon koji će omogućiti pojačane kontrole osoba koje rade u nevladinim organizacijama – ubuduće bi one morale podnositi individualne izjave o imovinskom stanju.

Ponajprije podržan, zatim progonjen

Postupanje protiv nevladinih organizacija posjeduje određenu tradiciju u Mađarskoj: prije tri godine mađarska vlada je na Orbánovu naredbu provela racije protiv brojnih nevladinih organizacija, tvrdilo se da je došlo do nepravilnosti u finansiraju i knjigovodstvu. Kasnije je vlada morala povući sve optužbe, ali je loš glas ostao.

Pri tome je naročito neobično sljedeće: Dok su Orbán i njegova stranka Fidesz još uvijek bili u opoziciji, predstavljali su se kao pokrovitelji nevladinih organizacija. Nadalje, Orbána je primjerice 2007. godine u sporu protiv tadašnje socijalističko-liberalne vlade zastupala Tasz, organizacija koja se zalaže za građanska prava, a koja se sada inkriminira.

Nešto slično trenutno se može posmatrati i u drugim istočnoevropskim zemljama. U Makedoniji trenutno jedva da prođe jedan dan, a da Nikola Gruevski, koji de facto vlada u Makedoniji, ne bjesni protiv NVO-a, Sorosa i njegovih „makedonskih pomagača“. U takve otvoreno ubraja i rukovodstvo Specijalnog državnog tužilaštva koje istražuje brojne slučajeve, trenutno i protiv njega, zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Prošle sedmice osnovano je „Udruženje građana ,Stop Operation Soros'“ koje za cilj ima „desorošizaciju“ Makedonije.

Kampanje protiv nevladinih organizacija i Sorosa

U Srbiji predsjednik Vlade Aleksandar Vučić redovno optužuje uposlenike NVO-a i nezavisnih Think Tankova na Pink TV-u, gdje redovno nastupa, da su „anti-srpski“ i „anti-nacionalno“ nastrojeni – prethodne sedmice tako primjerice direktoricu beogradskog „Centra za evroatlantske studije (CEAS)“ Jelenu Milić, koja se kao „Soroseva plaćenica“ svakako neprestano može vidjeti na naslovnicama srpskih medija koji su pod utjecajem vlade. Prošle sedmice su također pretučeni uposlenici balkanske Inicijative mladih za ljudska prava YIHR, jer su u Beški na sjeveru Srbije demonstrirali protiv manifestacije vladajuće stranke SNS na kojoj je učestvovao osuđeni ratni zločinac.

U Rumuniji je u decembru prošle godine iz okruženja trenutne vladajuće socijalno liberalne-nacionalističke većine prilikom predizborne kampanje u decembru prošle godine raširena „vijest“ da je predsjednik tadašnje prelazne Vlade, Dacian Ciolos, vanbračni Sorosev sin. Pri tome se ta glasina proširila tako brzo da se Ciolos čak osjećao primoranim da objavi demant. Pri tome je lažna vijest bila dio jezovite šovinističko-ksenofobne predizborne kampanje socijaldemokratsko-nacionalističke koalicije PSD-ALDE protiv svega što je navodno „nerumunjsko i strano“.

Za postupanje protiv Sorosa i iz perspektive istočnoevropskih moćnika postoje važni razlozi. Berzovni milijarder je u proteklih 35 godina podržavao nevladine organizacije i civilne inicijative za demokratizaciju u Istočnoj Evropi sa stotinama miliona dolara. Sigurno su i zbog toga NVO u mnogim zemljama Istočne Evrope jedan od rijetkih snažnih stubova kontroliranja vlasti. Često one kao jedine institucije dokumentiraju kršenje zakona, korupciju i društvene probleme vjerodostojno i temeljito.

Legenda o jevrejskoj svjetskoj zavjeri

Máté Szabó, programski direktor mađarske organizacije Tasz koja se zalaže za građanska prava, navodi svoju zemlju kao primjer: „Kako bi obezbijedila svoju vlast, mađarska vlada je u proteklim godinama razriješila nezavisna ustavna tijela ili ih natjerala na poslušnost. Sada slijede nezavisni mediji i omražene civilne organizacije.

U Srbiji, kako navodi politologinja Jelena Milić, predsjednik Vlade Aleksandar Vučić deklarativno se marljivo zalaže za evropske integracije i temeljne vrijednosti Evropske unije. No, u stvarnosti on mrzi civilno društvo i posmatra NVO kao jednu od najvećih prijetnji za njegovu moć. „Nažalost, u Briselu zu slijepi za njegovu politiku“, kaže Milić.

Kada šefovi vlada poput Vučića, Orbána ili Gruevskog provode kampanje protiv NVO-a i Sorosa, pri tome koriste i jedan prikladan narativ: onaj o stranoj, a naročito jevrejskoj svjetskoj zavjeri protiv domovine, naroda i nacionalnih interesa. Soroseva biografija mađarskog Jevreja, preživjeloga holokausta, emigranta i basnosnovno bogatog berzovnog špekulanta za to je naročito pogodna.

Orbán primjerice koristi potpuno besramno tipične desničarsko-ekstremističke, antisemitske floskule, kada govori o Sorosu i NVO – tako navodi da predstavljaju „silu koja vlada iz pozadine“ i da su izgradili „manipulatorsko eksperimentalno uređenje“.

Koliko je uspješan ovakav diskurs, pokazuje aktualna anketa Fondacije Századvég iz Budimpešte koja je bliska vladi: prema njoj 61 % Mađara i Mađarica ima negativno mišljenje o Sorosu. Kod manipulativnog pitanja o „soft power“ – „pritisku stranih političkih i ekonomskih snaga na mađarsku unutrašnju politiku preko civilnih organizacija“ – neprihvatanje je bilo još veće: 88 % ispitanika izjasnilo se protiv.

Original članak na njemačkom jeziku je objavljen na Spiegel.de