Da li stvarno postoji politička volja da Bosna i Hercegovina postane jedna od stabilnih i prosperitetnih država i još članicom zajednice Evropskih zemalja?
Pozitivne vijesti o ispunjavanju prvih uslova koji datiraju još od 2001. godine (adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), usvojen mehanizam koordinacije, odluka Evropske komisije da prihvati aplikaciju BiH za ulazak u EU) donosi nadu građanima da će napredak biti postignut u pravom smjeru, ali i pitanje koliko brzo i da li stvarno postoji volja.
Ove pozitivne vijesti se u političkim krugovima često prezentuju kao štetne po građane BiH. Valjda nam je trebalo punih 15 godina da tek sada, kada smo nešto konačno prihvatili, shvaćamo da je to ustvari ŠTETNO po nas. Ono što zbunjuje i začuđuje jeste da se adaptacija SSP prezentuje kao šteta, usvojeni mehanizmi koordinacije kao neodrživi i nametnuti, a u isto vrijeme se ignorišu svi dosadašnji ogromni gubici i izgubljene prilike, siromaštvo i depresija, te ogromne štete koje su već godinama nanesene i neizbrisive.
Izgubljeni grantovi
Ignorišu se izgubljeni grantovi i prilike za održivi razvoj koje su prouzrokovane upravo od strane istih političara i vođa koji su odbili sve to, odbijajući da se stvore institucionalni kapaciteti i usvoje strateški dokumenti na nivou države Bosne i Hercegovine. Posebnu štetu građanima a posebno poljoprivrednicima BiH donijelo je odbijanje da se formira IPARD struktura koja bi obezbjeđivala minimalno 50 miliona EUR godišnje još od 2007. godine. IPARD struktura nikada nije formirana a gubici nisu samo novčani (450 miliona EUR za ovih devet izgubljenih godina).
Isti političari i vođe koriste svaki dan da obmanu, zbune i manipulišu građane, pozivajući na referendum i podjele, predstavljajući svaki korak ka EU kao opasan i štetan. Da li će stvarno isti ti političari i vođe povesti ovu državu na pravi put? I ako stvarno hoće, koliko će to još vremena i prilika nama uzeti? Jer vremena više nema, niti strpljenja.
Konferencija Poljoprivreda i ruralni razvoj u funkciji održivog razvoja i Energijska efikasnost u zgradarstvu - polaznica za ostvarivanje održivog društveno-ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini se odvija u vrlo aktuelnom vremenu za oba sektora. I sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja i sektor energije, su oba jako bitna kako za održivi društveno ekonomski razvoj zemlje, tako i ispunjavanje obaveze BIH u realizaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pogotovo u ovim vremenima kada očekujemo i upitnik EK, kao jednu od faza za sticanje statusa kandidata, a zatim po dobivanju pozitivnog mišljenja i otvaranje pregovara po pojedinim poglavljima acquis-a.
Potrebne reforme
Sprovođenje potrebnih reformi i ispunjavanje obaveza u svim sektorima zahtjeva velike napore i angažman velikog broja stručnjaka, te je neophodno osigurati i potrebnu pomoć za njihovu realizaciju. Da bi se organizovali što brže i krenuli kako treba, treba naglasiti važnost korištenja finansijske pomoći EU kroz IPA II, koju pored izgubljenih IPA I sredstava za 2007-2014, nažalost nismo bili u mogućnosti koristiti u prvom periodu ovog instrumenta, tj. u periodu 2014-2017., odnosno nismo mogli dobiti potrebnu ekspertnu pomoć, kao ni grantove za direktna ulaganja zbog nepostojanja određenih državnih sektorskih strateških dokumenata koji bi za BiH precizirali prioritete, planove za realizaciju i potrebna sredstva. Kod sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja pojavljuje se isti stari zahtjev, a to je uspostavljena IPARD struktura koja treba da ima Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH kao upravno tijelo i platna agencija, putem kojih bi BiH planirala, programirala i upravljala sredstvima EU za ovaj sektor.
Evropska komisija je pokrenula procese konsultacija u BiH za reviziju i doradu strateškog planskog dokumenta za korištenje IPA II za naredni period 2018-2020. Prva runda konsultacija je završena, i do kraja godine očekujemo drugu rundu konsultacija vezano za ovaj strateški dokument, a potom i njegovo usvajanje od strane Evropske Komisije.
Zbog toga je ovaj period jako važan za poduzimanje potrebnih aktivnosti na osiguranju ovih uslova, kako bi se oba sektora uključila u spomenuti strateški dokument IPA-e II, te time obezbijedila potrebna finansijska pomoć EU. Neophodno je odmah imati plan realizacije ovih uslova i odgovorno ga realizovati, uz njegovo predstavljanje Evropskoj Komisiji. Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz činjenicu da se BiH najvećim dijelom graniči sa EU (preko RH), kao da Republika Srbija i Republika Crna Gora imaju obezbjeđena IPARD sredstva, još više aktualizira pitanje obezbjeđenja ovih sredstava i za BiH. U protivnom će nam biti još teže izboriti se na zahtjevnom EU tržištu.
Vjera u suživot
Konferencija se odvija u vrlo aktualnom trenutku i njene poruke su itekako bitne u kontekstu revizije i dopune strateškog planskog dokumenta za IPA II, jasnog zahtjeva da se hitno formira IPARD struktura, izradi i usvoji strategija ruralnog razvoja i obezbijede grantovi za građane BiH. Istraživanja ukazuju da 66% građana BiH podržava formiranje traženih državnih struktura kao što je državno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH. Godinama se građani BiH bore da im se vrati dignitet i puži prilika za razvoj i vjera u zajednički život koji je na ovim prostorima postojao stoljećima i predstavljao najveću vrijednost i održivost.
Zastupnica u Parlamentu EU u Briselu, gđa Tanja Fajon prati rad nevladinog sektora u BiH te je poslala jasnu poruku svim učesnicima konferencije: ”Najvažnija poruka koju želim poslati - napredak u području poljoprivrede i ruralnog razvoja je potreban u BiH, ne zato što Evropska komisija, Evropski parlament ili Brisel to žele, nego zato što je to nužno za održivi razvoj BiH. Stanovništvo u BiH to zaslužuje, bez obzira iz kojeg dijela BiH dolaze ili kojoj religiji pripadaju. Potencijal u poljoprivredi i ruralnom razvoju ujedinjuje BiH i bilo bi žalosno da ostane nedovršeno. Moja podrška u tom smjeru i dalje ostaje na raspolaganju, u svojstvu člana Evropskog parlamenta i prijatelja Bosne i Hercegovine i njenih stanovnika, željno iščekujem da čujem zaključke ove konferencije.”
Učesnici konferencije su također zaključili da je neophodno birati stručne ljude za pregovaračke timove koji će znati pregovorima postići najbolje za BiH. Također su se složili u tome da stavljaju na raspolaganje sve svoje kapacitete kako bi pomogli u predstojećem ogromnom poslu konsultacija i pregovora. Upravo uključivanje svih kapaciteta iz akademskog, nevladinog i realnog sektora uz postojeće kapacitete institucija jeste jedini pravi put da zajedno uradimo sve što je postavljeno pred nas, da ova zemlja ima perspektivu i da naša djeca iskoriste sve potencijale za sretan i perspektivan život na ovim prostorima.
Vrijeme je da prestanu obmane i manipulacije, te da se građanima BiH otvori prostor da pokažu kako znaju da iskoriste sve potencijale koje ova napaćena zemlja ima. Neka opšti društveno-ekonomski interes nadvlada lični interes!
