Kopenhagen Zelena prijestolnica Evrope za 2014.
Pišu: Dr Nasiha Pozder, mr Boriša Mraović
Prvi pogled na centar Kopenhagena ne daje odgovor na pitanje zašto je Kopenhagen najzeleniji i najplavlji grad Evrope u 2014.godini. Užurbanost i gužva na svakom koraku, među ljudima ali i među objektima. Sivo je nebo i siva cesta, sive su i zgrade. Nigdje ni traga zelenom ili plavom u koloritu.
Ni kroz historiju Kopenhagen nije bio zelen i plav, bar ne u smislu u kome to zanima one koji se bave okolišem i njegovom zaštitom. Kopenhagen se sa svojom lukom još od XV stoljeća razvijao kao trgovački, lučki centar, vjerovatno jednako užurban kako to na prvi pogled izgleda i danas.
XIX i prva polovina XX stoljeća upotpunjuje urbani pejzaž Kopenhagena dimnjačkim tornjevima, a nebo iznad njega boji smogom.
Pa kako je onda Kopenhagen Zelena prijestolnica Evrope za 2014.?
Dobra geomorfološka pozicija vjerovatno je doprinijela tome da Kopenhagen osvoji ovu prestižnu nagradu koju je 15 zemalja EU osmislilo 2006.godine i počelo dodjeljivati dvije godine kasnije, ali pored toga Kopenhagen je morao da ispuni još 12 uslova na koje je grad dodao još i zadatak da do 2025. bude CO2 neutralan. Kao da je zadatak koji se pred gradove kandidate postavlja bio suviše lagan, podigli su ljestvicu i krenuli u dostizanje ovog cilja.
U saradnji sa građanima koji, kako su nas naučili u gradskoj upravi Kopenhagena, "vjeruju u odluke vlasti" već danas imaju 55% obnovljive energije što je u odnosu na Plan 20/20/20[1] više nego impresivno i cilj da 90% domaćinstava bude priključeno na centralno grijanje kojim upravlja grad. Sistem grijanja je kombinovan i u njegovoj proizvodnji koristi se vjetar, biogas, pelet i drveni čips. Ni to nije dovoljno, pa Kopenhagen spalionicu sa kotlovnicom pravi kao novi arhitektonski reper grada, planinu Kopenhagena, i zato angažuje jedan od trenutno najvažnijih arhitektonskih biroa B.I.G..
Kopenhagen promiviše i centralno hlađenje, te je s tom idejom razvio projekat district cooling u kojem morsku vodu zahvata u samom središtu grada i potom je u podzemno smještenim postrojenjima dodatno hladi i pušta u sistem rashlađivanja javnih objekata (slika 4.). Sama centrala smještena je u objekat visoke arhitektonske vrijednosti, koji je pod zaštitom nadležnih institucija.
Kako na količinu CO2 u gradovima osim stambenih objekata i fizičke strukture, utiče i saobraćaj, Kopenhagen je od 1950. godine do danas razvio impresivnu mrežu biciklističkog saobraćaja koju trenutno koristi 52% građana od čega njih 75% bicikl vozi čak i zimi.
Gradska javna transportna mreža je prilagođena korisnicima bicikala, pa tako biciklom možete i u voz, čime se dodatno pojednostavljuje funkcionisanje grada.
Građani Kopenhagena će reći da "nemaju urođen biciklistički gen" i da bicikl biraju kao najjednostavniji način dolaska od tačke A do tačke B. I zaista, nakon što uzmete bicikl i krenete iz, na početku teksta opisanog sivog centra grada, u istraživanje grada, vrlo brzo shvatite zašto je Kopenhagen zelena prijestolnica Evrope.
Planirajući skupa sa građanima, primjenjujući postulate integriranog planiranja, uprava grada je osim što radi intenzivno na projektima obnovljive energije, jačanja biciklističke infrastrukture i smanjenja upotrebe pitke vode u domaćinstvima na nevjerovatnih 100l po osobi dnevno, istovremeno radila na projektima prečišćavanja vode u gradskoj luci, pa je nekada najzagađeniji dio grada danas gradsko kupalište.
Stambena naselja Kopenhagena danas se grade koristeći iskustva velike poplave koja je 2012.godine pogodila ovaj grad. Gradeći na ovim iskustvima, te primjenjujući odredbe CO2 neutralnog grada nastaju naselja sa velikim zelenim površinama, zelenim krovovima i fasadama, energy+[2] objekti i naselja u kojima se intenzivira komunikacija susjedstva.
Doživjeti Kopenhagen u godini koja je proglašena i godinom "Dijeljenja Kopenhagena" sa svim njegovim plavim i zelenim atributima, sa obaveznim vejtroturbinama kao akcentima prirodnog ali i urbanog pejzaža, više je nego inspirativno iskustvo koje u potpunosti da odgovor na pitanje "Zašto je Kopenhagen Zelena prijestolnica Evrope za 2014.godinu".