Samitu je prisustvovalo oko 48 visoko rangiranih delegacija. EU su predstavljali visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i Komesar za proširenje Stefan Füle. Iako je planirano da zemlje članice EU predstavljaju njihovi ministri vanjskih poslova, samo nekoliko njih se pojavilo u Sarajevu. Indikativan je nedolozak ministara vanjskih poslova velikih EU članica (Njemačka, Francuska) koji su poslali niže-rangirane zvaničnike svojih ministarstava. SAD je predstavljao zamjenik ministra James Steinberg. Predstavnici Rusije i Turske, zemalja koje u posljednje vrijeme značajno učestvuju u političkim procesima na Balkanu, su također prisustvovali samitu.
Učešće predstavnika Srbije i Kosova na ovom skupu predstavlja pomak ka smanjenju tenzija između ove dvije zemlje. Do sada su srbijanski zvaničnici bojkotovali slične skupove na koje su pozvani predstavnici Kosova. Kompromis je napravljen tako što zvanična zastava i grb Kosova nisu bili javno istaknuti na ovom skupu, te su svi učesnici skupa akreditirani isključivo sa imenima.
Uoči konferencije, Brisel i Madrid su pokušali predložiti zajedničku deklaraciju, no za tako nešto nije postojala jedinstvena politička volja. Nakon sastanka, objavljena je kratka „Predsjednička izjava“ o nastavku proširenja EU, značaju regionalne saradnje i pozivu na ispunjenje uvjeta za dalje približavanje EU. I ako je najavljeno da će se na ovom skupu, konačno objaviti tačan datum liberalizacije viznog režima za Bosnu i Hercegovinu, do toga nije došlo.
Loše vijesti za građane Bosne i Hercegovine
Najavljeno je da bi do liberalizacije viznog režima moglo doći do kraja ove godine, što je dodatno odgađanje u odnosu na obećanja i najave koje su se ranije čule iz Brisela. I pored toga što je BiH ispunila tehničke uslove iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, te je pitanje datuma kada će bh. državljani putovati bez viza u EU zemlje postalo pitanje administrativnih procedura, stalno odgađanje ovog datuma šalje izrazito negativnu poruku građanima Bosne i Hercegovine.
Najavljena reafirmacija integracionih procesa zapadnog Balkana u EU je imala formu simboličnih i uopštenih izjava poput «EU i dalje drži otvorena vrata zemljama zapadnog Balkana», dok su konkretna rješenja ili najave novog, efikasnijeg pristupa proširenju izostale. Nisu razmatrani prijedlozi ili inicijative za rješavanje krupnih regionalnih problema – odnosa Srbije i Kosova, političke paralize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina ili spora Makedonije i Grčke oko naziva makedonske države. Iako se u Briselskim krugovima već duže vremena najavljuje nova strategija EU ka Bosni i Hercegovini, o tome nije bilo riječi na sarajevskom skupu, kao ni o imenovanju Specijalnog predstavnika EU za Balkan - ideja koju snažno zagovaraju mnogi analitičari balkanskih prilika.
Dugo pripreman i intenzivno najavljivan skup je vjerovatno kreirao nerealna očekivanja od samita kod bh. javnosti. Ne treba zaboraviti da je ova inicijativa samo nastojanje Španije da u svom šestomjesečnom mandatu predsjedavanju EU, doprinese pozitivnim procesima u regionu i Bosni i Hercegovini, te kao takva nema formalan karakter, a bilo kakvi zaljučci sa ovog skupa nisu formalno obavezujući. Za nadati se da stavovi izneseni na takvom sastanku mogu utjecati na političke odluke tijela EU.
Otvoreno pismo nevladinih organizacija
Na marginama samita: 471 nevladine organizacije iz regije su uputile otvoreno pismo predstavnicima Evropske Unije dan prije samita u kojem traže da evropske integracije balkanskih zemalja postanu prioritet EU politika, te da se oštro osudi svaka dalja etnička fragmentacija. Također dan prije samita Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Ova rezolucija sadrži jasne i konkretne zahtjeve koje bh. vlasti moraju ispuniti u cilju ubrzanja integracionih procesa.
U regionalnom kontekstu, konferencija je doprinijela stvaranju pozitivne atmosfere, koja je u proteklih par mjeseci promovirana i od strane pojedinih lidera u regiji. S druge strane, teško je očekivati da će poruke sa ovog skupa značajnije doprinijeti poboljšanju političke situacije u Bosni i Hercegovini, gdje politički lideri nacionalističkim i beskompromisnim politikama već dugo blokiraju sve reformske procese u zemlji. Veoma česte ad hoc inicijative, koje u proteklih par godina pokušavaju doprinijeti rješenju političke paralize Bosne i Hercegovine su po pravilu završavale neuspješno, te nisu donijele pozitivne pomake u BiH.
No, ne treba zanemariti činjenicu da je ministarskom sastanku u Sarajevu prethodila intenzivna regionalna saradnja na najvišem državnom nivou te pojačana diplomatska aktivnost. Sastanak u Sarajevu je upravo poslužio kao demonstracija vidnog poboljšanja odnosa u regiji. Ovim susretom pokazalo se da je insistiranje na regionalnoj saradnji radi uspješnije integraciju u EU veoma važan faktor za integracije.
Mirela Gruenther-Decevic je direktorica HBS ureda za Bosnu i Hercegovinu
Haris Abaspahić je član Upravnog odbora i voditelj odjela Politika europskih integracija pri Centru za politike i upravljanje (CPU) u Sarajevu