Dok se politika kontinuirano bavi huškačkim i narativima mržnje, dijele na „mi“ i „oni“, dok se ponovo ubacuju scenariji konflikta, pa čak i rata u javni diskurs, najavljuje odcjepljenje i dalje podjele – ukratko, dok je Daytonski mirovni sporazum svuda na meti –pogled treba usmjeriti na realno-političke okolnosti.
Između loše i nikakve vlade - Bosanska mračna stvarnost
Izborna je godina u Bosni i Hercegovini. Skoro 23 godine nakon rata je došlo vrijeme da se svedu računi. Dok se politika kontinuirano bavi huškačkim i narativima mržnje, dijele na „mi“ i „oni“, dok se ponovo ubacuju scenariji konflikta, pa čak i rata u javni diskurs, najavljuje odcjepljenje i dalje podjele – ukratko, dok je Daytonski mirovni sporazum svuda na meti –pogled treba usmjeriti na realno-političke okolnosti.
Gdje stoji bosansko-hercegovačka ekonomija? Koliko je jednostavno, odnosno teško pokrenuti privatni biznis? Kolika je stopa nezaposlenosti, i kolika je u poređenju sa susjednim zemljama? Koliku penziju dobivaju ljudi i da li je ona uopće dovoljna za život? U kojoj mjeri se štiti okoliš u ovoj zemlji, bogatoj prirodnim ljepotama? Da li se to uopće prepoznaje kao resurs, i da li se koristi kao takav? Koju stopu nataliteta imamo – i šta rade mladi ljudi kada završe svoje obrazovanje? Kako narod živi? Kakav je život bh. glavnom gradu, Sarajevu – i u međunarodnom poređenju? I najzad: Kako stvari stoje s demokratijom – sa sistemom kojeg su nacionalističke stranke skoro potpuno zarobile?
Ako pogledamo aktualne podatke i rang liste, prizor je poražavajući: više od dvije decenije od kraja rata, Bosna i Hercegovina je društvo kojeg su pretekle ostale države pomoću izvanrednih reformskih programa. Država koja u mnogim disciplinama na nivou ne samo Europe, nego i u svjetskom poređenju sve više opada, držeći pokoji negativni rekord. U vezi sa stopom smrtnosti vezanoj za zagađenje zraka, Bosna i Hercegovina se nalazi na 2. mjestu – samo u Sjevernoj Koreji je gore.
Ova dokumentacija dokazuje: počeci dobre vlade jedva su primjetni, potencijali ove države nedovoljno iskorišteni.
Umjesto da se bave rješavanjem ekonomskih, političkih i ekoloških problema, bh. političari/političarke se fokusiraju na nastavak nacionalističkih igara moći – na štetu građanki i građana i na štetu cijele države.
Marion Kraske, direktorica ureda u Sarajevu