Demokratija

Autor/ica teksta

Planska podjela društva u funkciji je proizvedenog koncepta stalne borbe dva protiv jedan – sve do potpunog poraza onoga ko je u manjini. Taj poraz generira animozitet do mržnje. Ujedno se time opstruira  sve ono što bi mogao biti zajednički cilj i interes, zasnovan na kolektivnom, a ne klanskom dobru. Neupitnost svih parcijalnih interesa nad bilo kojim državnim je legitimirana, i tu više nema nikakvih dilema.

Autor/ica teksta

Kriza političkog upravljanja državom Bosnom i Hercegovinom traje svo vrijeme postdejtonskog političkog razvoja. Ova kriza se ispoljava u stalnim međustranačkim političkim neslaganjima. Ta neslaganja se ne javljaju u odnosima vladajuće skupine stranaka i skupine opozicionih stranaka kao što je to u svim državama parlamentarne demokratije. Politička neslaganja se ispoljavaju i zanavljaju unutar same skupine vladajućih stranaka. Zapravo radi se o neslaganjima koja se javljaju u odnosu prema razvoju države Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Autor/ica teksta

Bosna i Hercegovina je među osam  najkorumpiranijih zemalja Evrope i Centralne Azije, po mišljenju njenih građana (podaci istraživanja Transparency International za 2016. godinu). Istovremeno i konsekventno, Bosna i Hercegovina je među najsiromašnijim zemljama u Evropi – nalazi se na neslavnom petom mestu po prosečnom prihodu (4760 $). U državi živi i 100 multimilionera, čije bogatstvo premašuje 30 miliona dolara. O multimilionerima koji su od ove države oteli i izneli na račune kojekuda i pod bog zna čijim imenima, tek ćemo slušati. Ako ne u ovoj, možda u sledećoj reinkarnaciji, jer nema vladavine prava, već prava vladavine.

 Udruženje Infohouse je objavio fotografije i video clip u kojem nam - bez riječi - ukazuju na to zašto bi trebalo glasati za žene...

Autor/ica teksta

Aida Kalender je kulturna radnica i aktivistkinja čije se ime veže za brojne inicijative od društvenog značaja od kraja rata pa naovamo. Počev od Radija ZID u ratnom periodu, pa do najrecentnije građanske akcije “Ja sam Muzej” koja je rezultirala ponovnim otvaranjem Zemaljskog muzeja BiH u septembru 2015, Aidin društveni i kulturni angažman se proteže kroz posljednjih dvadesetak godina.

Autor/ica teksta

Pitanje Lars-Gunnara Wigemarka na Twitteru "Kada će se ovo desiti u BiH?" povodom protesta u Rumuniji nije slučajno. Ma koliko bilo emotivno. Odgovor, međutim, može da odvede u drugom pravcu od onoga što je i kako bilo u Rumuniji. Ovdje se šutnja skuplja i taloži.  Na ovim prostorima kazano je više puta, i potvrđeno kao tačno, da je opasno za vlast  kad narod zašuti. A narod šuti predugo.

Svi prilozi na ovu temu

Publikacije

Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje.

Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH izradila je četvrti u nizu Alternativni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da se iz ugla organizacija civilnog društva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine.

Izvještaj se u potpunosti fokusira na tzv. političke kriterije, s naglaskom na:
– stepen demokratičnosti i funkcionisanje države;
– vladavinu prava i korupcije;
– ljudska prava, naročito prava manjinskih i ranjivih grupa;
– tranzicionu pravdu.

Priče o Srebrenici priče su o genocidu, o ratnim stradanjima, o važnosti kolektivnog sjećanja, ali i o životu i onome što poslijeratni život jeste, u svoj svojoj težini, ali i ljepoti. Priče su to o ljudima koji su živjeli i žive u Srebrenici, o njihovim životnim putevima i sudbinama, ali i faktografske bilješke o Srebrenici, genocidu i poslijeratnim zbivanjima u ovom kraju. Bilješke o Srebrenici i iz Srebrenice svojevrsno su publicističko štivo za sve one koji vole, ali i misle i žive Srebrenicu.

Projekat

Das Landesbüro der Heinrich Böll Stiftung und ihre Partnerorganisationen Sarajevo Open Center und CURE Foundation haben mit der Implementierung des von der Europäischen Union finanzierten Projektes “Coming out! Befürwortung und Schutz der Rechte von LGBT Personen” begonnen.

Demokratija

Fondacija Heinrich Böll od 1999. godine radi i djeluje u Bosni i Hercegovini. Kao njemačka politička fondacija koja je po svojoj orijentaciji bliska stranci Savez 90/Zeleni zalažemo se za demokratizaciju, očuvanje mira i nenasilnu komunikaciju.

S obzirom da etničku i kulturnu raznolikost smatramo sastavnim dijelom jedne demokratske kulture, posebno nam je stalo do integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i u tom smislu zalažemo se za jačanje vladavine prava i demokratsku participaciju građanki i građana u društveno-političkoj zajednici.

Jačanje civilnog društva, ravnopravno učešće žena u društvenom i političkom životu, suočavanje s bliskom prošlošću i podrška demokratskom političkom dijalogu su neki od naših najvažnijih programskih ciljeva.