Wake up, EUrope! Demokratija ili etnokratija?

Europarlamentarci Tineke Strik i Dietmar Köster u posjeti Bosni i Hercegovini -
Zbog održivog mira i prosperiteta moramo djelovati što prije je moguće

S naslovom „Wake up EUrope“, uz podnaslov „Demokratija ili etnokratija“ u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine održana je diskusija u organizaciji sarajevskih kancelarija Heinrich-Böll-Stiftung i Friedrich Ebert Stiftung na kojoj su govorili sarajevski gosti – zastupnik i zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik i Dietmar Köster uz učešće predsjednika Jevrejske zajednice Jakoba Fincija te građanke Azre Zornić. Oboje bosanskohercegovačkih učesnika u diskusiji su na Evropskom sudu za ljudska prava dobili presude protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije prilikom provedbe izbornih procesa. U publici, kako onoj u samom muzeju tako i u online sferi bili su prisutni_e predstavnici_e civilnog sektora te građani i građanke Bosne i Hercegovine.
Naziv diskusije bio je direktno inspirisan istoimenom izložbenom postavkom u Historijskom muzeju na kojoj su predstavljeni dokumenti o evropskoj solidarnosti sa Bosnom i Hercegovinom tokom agresije na nju te tokom opsade Sarajeva. Ova izložba ne prikazuje samo humanitarnu pomoć nego dokumentuje demonstracije, sastanke i kampanje građana_ki Evrope  koji su vršili pritisak na vlastite vlade u namjeri da promijene politiku prema BiH.

Situacija u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi danas iziskuje jednak odnos Evropljana prema našoj zemlji, s obzirom na to da prolazimo kroz najveću političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga atmosfera u zemlji nedvosmisleno podsjeća na početak devedesetih godina.
Zato su evropski parlamentarci došli kako bi čuli ljude, ne samo zvaničnike Bosne i Hercegovine ili predstavnike_ce civilnog društva, nego i građane i građanke Bosne i Hercegovine, one koji su i najviše u strahu.
  
O trenutnoj političkoj krizi, blokadi državnih institucija, reformi izbornog zakona i nužnosti izmjene Ustava govorili su tokom posjete Sarajevu, svjesni opasnosti koju podrazumijeva svođenje državne  Agencije za lijekove na entitetski nivo, kao što je to u Republici Srpskoj učinio Milorad Dodik, uz njegove konstantne prijetnje koje uključuju formiranja nove vojske, uvođenje zasebnog poreznog sistema te separacije tužilaštva što vide kao korak nazad i doprinos etničkim tenzijama.
Evropska unije i UN bi trebali biti jasniji u poruci da je tako nešto neprihvatljivo, naglasili su evropski parlamentarci uz napomenu da se cjelovitost Bosne i Hercegovine ne smije se dovoditi u pitanje.

Odgovornost u sprječavanju sukoba

I prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu EU parlamentarka iz stranke Zelenih iz Holandije, Tineke Strik, zajedno sa drugim europarlamentarcima uputila je pismo komesaru za proširenje EU Oliveru Varhelyiju u kojem se traži pokretanje aktivnosti protiv Milorada Dodika.
Europarlamentarka Strik govorila je o vlastitim živim sjećanjima na početak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini ali i na holandsku perspektivu koja uključuje prisustvo holandskog bataljona u Bosni i Hercegovini i Srebrenici što ovu zemlju dodatno obavezuje na odgovornost za sprječavanje bilo kakvih budućih sukoba.

„Zbog održivog mira i prosperiteta moramo djelovati što prije je moguće“, rekla je Strik dodajući kako je tokom susreta sa ljudima iz Sarajeva shvatila da su dosta zabrinuti i u strahu da je sada kasno da se djeluje.
„Barem sada se mora nešto učiniti da se zaustavi Dodik, a ne da mu se udovoljava ili da ga se nagradi. Jednostavno on mora vidjeti da je neprihvatljivo to što radi.

Veoma je važno da damo jak signal Borrellu, Evropskoj komisiji i Americi koji trebaju da kažu da se morate ujediniti, da ovakvo ponašanje neće biti nagrađeno. I da će biti sankcionisani“, naglasila je Tineke Strik koja je svjesna da ljudi u Evropskoj komisiji neće biti jednoglasni prilikom odlučivanja o sankcijama ali da je jako važno da nacionalni parlamenti izvrše pritisak na nacionalne vlade zbog mogućnosti djelovanja pojedinačnih članica i važnosti pokazivanja individualne odgovornosti članica prema ljudima u Bosni i Hercegovini i nedozvoljavanju povratka u prošlost.

Pritisak evropske politike na odluke Republike Srpske

Dietmar Köster iz njemačkog Progresivnog saveza socijalista i demokrata ranije je uputio poziv članicama EU da konačno priznaju kandidatski status Bosni i Hercegovini. U svom pozivu Köster je svakako naglasio nužnost napretka u nizu segmenata ali je i konstatovao pomake koje je zemlja učinila.
Kandidatski status BiH bi itekako uticao na dinamiku demokratskih procesa i uklanjanje diskriminacije u različitim oblastima, a stav o neophodnosti sankcija i bojazni oko jedinstva povodom njihovog uvođenja dijelio je sa kolegicom Strike.

„BiH sa statusom kandidata vjerovatno bi imala intenzivnije pregovore tako da bi mogli ostvariti više po pitanju očuvanja demokratskih, osnovnih ljudskih prava u BiH. Za mene jasno je da se BiH sada suočava sa dubokom političkom krizom i da je to zabrinjavajuće.
Za mene je jasno da imamo odgovornost za duboku političku krizu sa kojom se suočavamo u BiH od strane Dodika i Republike Srpske koju on predstavlja.  Mi u Evropskom parlamentu moramo raditi na tome da se stvori pritisak na Republiku Srpsku i Dodika da promjene ovu politiku“, rekao je Köster.

Diskusija o demokratiji ili etnokratniji bila je i prilika da se podsjetimo kako Jakob Finci zajedno sa Dervom Sejdićem već 12 godina čeka provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojom je utvrđeno da Ustav BiH diskriminira etničke manjine i ne dozvoljava im ravnopravno učešće na demokratskim izborima.

Iz etnokratkije ka evropskim vrijednostima

Isti sud donio je presudu i u korist Azre Zornić 2014. godine.  Ona je državu tužila jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH.
Oko 400 hiljada građana_ki ne može ravnopravno učestvovati u izbornim procesima zbog etničke pripadnosti ili teritoriji na kojoj žive.
Azra Zornić vjeruje da je i mnogo više onih koji se takođe ne osjećaju konstutivnim ali zbog straha o tome ne govore.
„Ima nas mnogo više od 400 hiljada ali mnogi nemaju hrabrosti da se iz egzistencijalnih razloga izjasne kao građani nego su primorani da se opredjeljuju za etničke grupe da ne bi izgubili posao, status… I na taj način su prisiljeni da se opredjeljuju. Ta etnokratnija ide toliko daleko da je krenula od prvog razreda osnovne škole gdje se od djece očekuje da se opredijele koju će vjeronauku pohađati“, rekla je Azra Zornić koja je, kao i Jakob Finci zastupala stajalište da polovične izborne reforme nisu rješenje te da je bolje sačekati nego pokušavati sada sa nepotpunim provedbama.

„Borimo se za istu stvar, borimo se za demokratsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali dok Evropa očekuje da mi, građani BiH učinimo korak u pravom smjeru, mi očekujemo vodstvo i pomoć Evrope pri tome, mi to ne možemo sami uraditi bez jake podrške Evropske unije, Evropskog parlamenta i naravno njihovog partnera Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je na kraju diskusije Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice i uz Dervu Sejdića borac s najdužim stažom protiv etnokratije i diskriminacije nekonstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Osim spremnosti evropskih parlamentaraca da se intenzivno nastave zauzimati za Bosnu i Hercegovinu bez podjela i zemlju po mjeri svih njenih stanovnika_ca neovisno o etničkim predznacima, ohrabruju i njihovi dojmovi vezani za susrete sa građanima_kama čija su razmišljanja daleko iznad podjela i onoga što je dominantna retorika političara_ki zbog koje živimo u strahu i 26 godina nakon postizanja mira.

Evropski parlamentarci zaključili su tokom boravka u Bosni i Hercegovini s razlogom da bi predstavnici_e civilnog sektora trebali_e imati mnogo veću ulogu u bosanskohercegovačkom društvu