Izbori u Mostaru, nakon 12 godina neodržavanja, 20. decembra bit će historijski događaj u smislu oživljavanja demokracije u ovom gradu. No, brojni politički subjekti, već sad su zabrinuti/e zbog mogućih izbornih prevara.
Jedna od njih je i Irma Baralija, koja je tužila Bosni i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog godinama blokiranog izbornog procesa u Mostaru. Naime, nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH, potvrdila da je za učešće na izborima u ovom gradu prijavljeno 47 političkih subjekata, od kojih je 38 političkih stranaka, te devet nezavisnih kandidata/kinja, ona je prokomentirala: “Kad se dobro potrudim, mogu zamisliti 15ak stranaka koje realno postoje i koje mogu biti među tih 38. Šta je onda sa većinom tih stranaka, ko su ti ljudi, kako je to moguće?“.
Sumnja da su „velike stranke“ prijavile mnoštvo imaginarnih stranaka kako bi biračke odbore u potpunosti stavile pod njihovu kontrolu.
Ove sumnje su opravdane s obzirom na to da je predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić, kako kaže za Interview.ba, dok je obnašao funkciju člana CIK-a jedne godine provjerom utvrdio da je od 11 prijavljenih nezavisnih kandidata/kinja, samo jedan/a dobio/la glas, dok preostalih deset nisu glasali/e ni sami/e za sebe.
- I upravo je tada krenula i ta manipulacija kako bi se obezbjedilo što više mjesta u biračkim odborima. Imajući u vidu da je zakon jasan, da u biračkom odboru uime jednog političkog subjekta može biti samo jedan član biračkog odbora, vi na ovakav način, obezbjeđujete više svojih članova, pod plaštom nekog nezavisnog kandidata ili neke političke stranke, koja apsolutno ne djeluje – pojašnjava Šehić.
Ističe kako bi se nakon ovog izbornog procesa trebalo posvetiti izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jer se, prema njegovom mišljenju, “ne smije dozvoliti kontrola nad radom biračkih odbora”. A trenutno, nastavlja Šehić,
Imamo situacije da su čak svi članovi biračkog odbra iz jednog političkog subjekta, što je suprotno Izbornom zakonu BiH. Mnoge političke stranke koje su dobile mjesto u biračkim odborima isto prodaju od 500 do 2500 KM, ovisno o broju mjesta i veličine izborne jedinice. To baca sumnju u integritet i kredibilitet izbornog procesa, a samim time i sumnju u rezultate izbora.
Prema Izbornom zakonu BiH (član 2.19) birački odbor se sastoji od tri ili pet članova/ica od kojih je jedan predsjednik/ica. Članovi/ice biračkog odbora se određuju žrijebanjem, te se tako prijavljenim strankama dodjeljuju mjesta u biračkom odboru. Svaki od pet članova/ica biračkog odbora pripada različitim političkim strankama, kako bi mogli jedni/e druge da kontroliraju.
- Kod nas imate dogovore između određenih članova biračkih odbora podijele neiskorištene glasačke listiće pa da glasaju za svaku od tih tri stranaka po 50 glasova. Sve se izrodilo u svoju suprotnost – kaže Šehić.
CIK insistirao na izmjeni Izbornog zakon BiH
Član CIK-a Ahmet Šantić ističe kako je CIK već insistirao na zakonskim izmjenama koje se odnose na funkcioniranje biračkih odbora.
- Predlagali smo da predsjednike biračkih odbora imenuju gradske/općinske komisija, a ne politički subjekti. O tim zahtjevima smo razgovarali s relevantnim predstavnicima vlasti, dobili smo i podršku međunarodne zajednice i nevladinih organizacija, ali su do sada te odredbe u zakonu ostale identične, a način imenovanja biračkog odbora nepromijenjen – kaže Šantić, koji je mišljenja da članstvo u biračkom odboru očito primamljivo za političke subjekte i da određeni interes postoji.
Nove tehnologije vidi kao mogućnost da se smanji mogućnost malverzacija u izbornom procesu.
- Kada se radi i o novim tehnologijama uvijek je tu prisutan ljudski faktor. Međutim, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces mogućnost manipulacije bi bila smanjenja i tome treba težiti. CIK je na tom planu mnogo učinio. Predložili smo jedan čitav set modela iz domena novih tehnologija, čak smo dovodili kompanije u BiH, imali smo prezentacije u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali za sve to treba politička volja. Ja vjerujem da će i na tom planu u skorije vrijeme doći do pomaka – kaže Šantić.
Mostar pod budnim okom
Sve oči će ove godine biti uprte u Mostar, s obzirom na to da se izbori u ovom gradu održavaju u decembru, dok će u drugim bh. gradovima biti održani sredinom novembra. Suštinski, izborni proces će se odvijati isto, prema Izbornom zakonu BiH i pravilima koja vrijede za sve druge gradove.
- Grad Mostar će jedino biti pod prismotrom zato što se izborni proces nije održavao dugi niz godina. Sigurno će biti potreban veći angažman da sve bude u okvirima zakona. Mislim da će biti prisutno dosta posmatrača, a izbori će biti održani u skladu s posljednjim izmjenama zakona. Sigurno će biti pod budnim okom kompletan proces. Bitno je da politički subjekti doprinesu svim aktivnostima da se osigura demokratska atmosfera. Kao birač nestrpljivo očekujem taj dan, a sigurno ću pomno pratiti i dati doprinos da izbori prođu u najboljem redu – poručio je Šantić, koji je inače rođeni Mostarac.
Već iz ranijeg iskustva, kada su u Zvorniku 2004. godine bili poništeni izbori, i prošle lokalne izbore 2016. godine u Stocu, Šehić navodi, da je u ponovljenim izborima bio jako veliki broj posmatrača/ica koji su nagledali cjelokupan izborni proces.
- Tako da će sigurno Koalicija “Pod lupom” posebno posmatrati izbore u Mostaru. Pokušat ćemo pokriti sva izborna mjesta. Posmatrači imaju jako važnu ulogu u izbornom procesu da bi se sačuvao intergritet i transparentnost samog izbornog procesa – kaže on.
Koalicija „Pod lupom“ posljednje za posljednje lokalne izbore 2016. godine kazala je kako su provedeni u skladu s Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima, te uglavnom u demokratskoj i fer atmosferi, izuzev opštine Stolac gdje se desilo grubo kršenje Izbornog zakona i nasilan prekid izbornog procesa.