Irma Baralija: Politički dogovor HDZ-a i SDA o održavanju izbora u Mostaru „pakleni plan“ u dvije faze Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru punih 12. godina. Presudu, kojom je potvrđeno da su prekršena prava građana/ki ovog grada, a koja su zagarantovana Europskom konvencijom o ljudskim pravima, dobila je krajem 2019. godine. Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od tog trenutka aktivnije su počeli tragati za rješenjem u vezi „slučaja“ Mostar. U junu ove godine postignut je „politički dogovor“ koji je omogući izbore, ali prema mišljenju brojnih stručnjak ne i suštinske promjene. Za Interview.ba Baralija govori koji je to pakleni plan nacionalnih za Mostar, koliko su postignutim dogovorom „zakinute“ građanske partije, kako je gradska lista s nekadašnjih 17 vijećnika/ica spala na 13, te da li je pravo vrijeme da žene skinu muškarce s vlasti... Autor/ka Adin Šabić
Hronologija izbora u Mostaru od 1997. do danas Glasačke kutije za odabir političkih predstavnika/ica, poslije 12 dugih godina, mogle bi biti ponovo postavljene na biralištima u Mostaru 20. decembra ove godine, nakon što su lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednica (HDZ) potpisali „politički dogovor“ 18. juna o održavanju izbora u ovom gradu. Mostar je tokom svoje novije historije svjedočio brojnim izmjenama izbornog sistema, a samo četiri puta je gdje su od 1995. godine do danas svega četiri puta održani izbori. Autor/ka Adin Šabić
Suad Arnautović: Izborni sistem u BiH je diskriminatoran i proizilazi iz etno-teritorijalnog političkog predstavljanja Nakon 12 godina uskraćivanja osnovnog ljudskog prava svakom građaninu/ki u demokratskom društvu da bira i bude biran/a, u Mostaru je 18. juna 2020. godine postignut „politički dogovor“ između lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića o održavanju izbora u ovom gradu. Tako je Mostar barem na papiru prestao biti „slučaj“. Prof.dr. i član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović za Interview.ba govorio je o tome zašto se izbori u Mostaru za razliku od drugih bh. gradova održavaju u decembru, koje su izmjene napravljene političkim dogovorom, može li Srbin ili Hrvat poput Željka Komšića (kojeg HDZ ne smatra legitimnim predstavnikom) biti gradonačelnik ovog grada, da li će se postići sve dogovorne stavke u zadanom roku, te hoćemo li imati lokalne izbore ove godine. Autor/ka Dženana Alađuz i Adin Šabić
Treba li BiH Izborni zakon koji integrira ili onaj koji, kao prijedlog HDZ-a, dijeli? Analiza Demokratska fronta (DF) nedavno u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Nije, dakako, dugo trebalo da se iz centrala HDZ i SNSD dade do znanja kako o njemu ne žele ni razgovarati. Istodobno, međutim, prvi ljudi ovih dviju partija prijete da će, ne promijeni li se Izborni zakon, blokirati državu. Ako, pak, o materijalu DF-a ne žele ni razgovarati, jedino što se može zaključiti jeste da izmjene Izbornog zakona moraju pratiti temeljnu ideju kojom operira HDZ. Dakle, ili Izborni zakon prema rješenjima koja je ponudio HDZ ili udružena Čović-Dodikova blokada države. Autor/ka Prof. dr. Slavo Kukić
Sajam licemjerja Reklo bi se da u Mostaru sve štima, čak štoviše, netko neupućen pomislio bi da je Mostar istinsko poslovno, kulturno i turističko središte ovog dijela Europe. Ali Mostar i ljude koji u njemu žive još uvijek pritišće breme nedavne prošlosti, breme koje prijeti da će mu na koncu polomiti leđa ukoliko ga se u skorije vrijeme ne uspije riješiti. Autor/ka Marko Tomaš