Osvrt na izmjene izbornog zakona BiH Da li treba da postoje domovi naroda u zakonodavnim tijelima u BiH? Postoji mogućnost da se u okviru predstavničkih domova formiraju ad hoc klubovi iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba ako neko smatra da je određenim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes određenog naroda. Iz tih razloga u budućim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH kao i Ustava BiH treba razmišljati i o ovakvim idejama. Ovo bi sigurno omogućilo daleko efikasniji rad zakonodavnih tijela u BiH. Autor/ka Vehid Šehić
Identiteti svih zemalja, ujedinite se! Društvo Bosne i Hercegovine nikako da iskorači iz identitarnih utvrda, a što je pomalo banalan iskaz koji susrećemo gotovo stalno. Često sam imala prilike da slušam u okviru nekih istraživanja o izgradnji mira kako “obični ljudi” funkcionišu i obnavljaju pokidane veze, i gotovo svaki dan možemo čuti neku priču o zajedničkoj obnovi nekog verskog objekta, o različitim oblicima saradnje u okviru eko akcija, ženskom umrežavanju, zajedničkim inicijativama veterana i sl. Glavni uzroci tinjajućih sukoba su političke elite koje decenijama žive veoma dobro na račun ovih podela i koje su kroz svojevrsnu refeudalizaciju društva akumulirali ekonomsku, političku i simboličku moć sa čvrstim uporištem u podeljenim i etnički “očišćenim” teritorijama. Autor/ka Zlatiborka Popov-Momčinović
Duge devedesete: decenija koja se nije završila - Istoričari su opasni jer su svojim manipulacijama emocijama ubili milione ljudi Postavlja se pitanje kada počinje taj sunovrat, da li ta hronologija propasti može da pomogne da se vide i uzroci i ritam toga pada. Ako tako postavimo pitanja, neće biti mnogo dilema. Ta propast počinje s pojavom nacionalizma na javnoj sceni Jugoslavije, dakle, početkom 80-ih. To, naravno, ne znači da ga nije bilo i u prethodnim decenijama, da ga nije bilo i u vrhovima Partije, ali na veliku scenu stupio je ubrzo posle Titove smrti, deset godina pre početka oružanih sukoba. A ako hronologiju tako postavimo, onda to znači da su društva zarobljena već četrdeset godina, što omogućava dublje zaključke o tome zašto je ta kolektivna omađijanost toliko snažna. Tako dobijamo taj ključni sastojak kojim interesne zajednice drže ova društva u okamenjenom stanju. Drugim rečima – nacionalizam nije cilj, on je sredstvo. On je sredstvo koje omogućava gotovo neograničenu vladavinu… Nacionalizam je prestao da bude ideologija, on je postao sistem. Autor/ka Dubravka Stojanović
Wake up, EUrope! Demokratija ili etnokratija? Situacija u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi danas iziskuje jednak odnos Evropljana prema našoj zemlji, s obzirom na to da prolazimo kroz najveću političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga atmosfera u zemlji nedvosmisleno podsjeća na početak devedesetih godina. Zato su evropski parlamentarci došli kako bi čuli ljude, ne samo zvaničnike Bosne i Hercegovine ili predstavnike_ce civilnog društva, nego i građane i građanke Bosne i Hercegovine, one koji su i najviše u strahu. Autor/ka Kristina Ljevak
Probudi se, Evropo! Ovim panelom smo došli do zaključka da se nisu stekli uvjeti za promjenu Ustava i Izbornog zakona iz razloga što se Bosna i Hercegovina nalazi u predizbornoj godini te što je rad državnih institucija, među kojima je i Parlamentarna skupština BiH, blokiran od secesionističkih snaga iz entiteta Republika Srpska, dok je, istovremeno, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, de facto, u tehničkom mandatu jer HDZ opstruira formiranje vlasti na tom nivou, a u skladu s rezultatima prethodnih izbora. Autor/ka Azra Zornić
Marion Kraske: EU nasjeda na manipulacije nacionalista Tek kad prosvijetljeni/e građani/ke shvate da imaju prava i da ih mogu i moraju koristiti kako bi promijenili sistem na bolje, nešto se može promijeniti. Autor/ka Marion Kraske
25 godina nakon Daytona – Put za demokratsku i prospertitetnu Bosnu i Hercegovinu Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje, koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao instrument etničkih kartela moći. Download publikacije ovdje
Uloga Rusije kao glavnog faktora u destabilizaciji Balkana 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije doveo do stvaranja funkcionalne države koja je sve bliža članstvu u EU. Nažalost, prepreke na tom putu postaju sve ozbiljnije a jedna od najvećih upravo je miješanje Rusije u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine. Autor/ka Fikret Mehović
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Građani/ke glasaju protiv korupcije i nacionalizma članak Tri desetljeća kriminalni etno-klanovi dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini, a destruktivne ideologije devedesetih nikada nisu stavljene ad acta. Na lokalnim izborima mnogi glasači otkrili su moć svog glasa kako bi odbili vladajuće stranke u urbanim središtima. U Sarajevu je pobijedio alternativni blok. Srpski secesionisti oko opstruktivnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika pretrpjeli su poraz u svom uporištu Banja Luka. Glasanje je popraćeno masovnom izbornom prijevarom. Autor/ka Marion Kraske
25 godina separatizma Program koji dolazi “u ime Hrvata u BiH” oslanja se gotovo u potpunosti na viktimologiju / pobjednički narativ, s populističkom težnjom da sačuva “naciju” ugroženu većinom u Federaciji BiH. Autor/ka Lejla Gačanica