Zrak i pravo na čist zrak

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka - primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama. U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac. Cist zrak za zdravu djecu - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

Zbog povećane koncentracije zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo 26.01.2018. proglašena je prva epizoda - Pripravnost, uz primjenu interventnih mjera. Stanje kvalitete zraka i u drugim BiH gradovima je slično ili čak i lošije nego u Sarajevu. Iz tog razloga želimo s vama podijeliti informacije koliko je opasan zagađen zrak, gdje možete pronaći više podataka o trenutnom stanju kvalitete, kao i mjere kako se zaštiti u ovakvim uvjetima. Sve navedene informacije možete dobiti na posteru i brošuri u prilogu, kao i na web stranici http://zrak.ekoakcija.org/, te aplikacijama za mobilne telefone „Kvalitet zraka u BiH“ (Android i iOS).

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).

Ovaj priručnik ima za cilj upoznati usoblje osnovnih škola o zagađenosti zraka, glavnim zagađivačima i uzrocima, te prevenciji i konkretnim postupcima koje učenici, roditelji i osoblje škole mogu poduzeti kako bi zaštitili zrak. Priručnik predlaže radionice za učenike do 5. razreda osnovne škole, koje su podjeljene u 10 cjelina. Radionice su koncipirane da traju 45 minuta do sat vremena i dešavaju se jednom sedmično. Zadnja lekcija predstavlja školski projekat izgradnje zelenog zida u prostorijama škole. Dokazano je da biljke pozitivno utiču na kvalitet unutarnjeg zraka, prvenstveno jer uzimaju CO2, a izbacuju oksigen procesom fotosinteze, upijaju čestice prašine, a dodatno i pozitivno utiču na raspoloženje, produktivnost i koncentraciju. Izgradnja zelenog zida predstavlja jedan od vrlo efikasnih vidova poboljšanja kvaliteta zraka kojeg djeca udišu u svojim učionicama.

Green Council uz podršku hbs-a u okviru ArchiKID projekta organizira niz radionica o zagađenju i zaštiti zraka sa učenicima nekoliko osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Projekt je podržalo Vijeće nastavnika Kantona Sarajevo. Radionice se već održavaju u tri osnovne škole: O.Š. “Hamdija Kreševljaković”, O.Š. “Malta” i “Deseta osnovna škola”.

Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

Centar za ekologiju i energiju u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll i Gradom Tuzla je 3.11.2015.godine, organizirao okrugli sto koji ima za cilj promociju energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i širenje mreže centralnog grijanja u Tuzli, sa ciljem smanjenja zagađenja zraka i pozitivnog uticaja na klimatske promjene. Na ovom okruglom stolu je prisustvovalo preko 50 predstavnika ministarstava, lokalne samouprave, biznis sektora, fakulteta, ostalih javnih ustanova i OCD sa područja Tuzlanskog kantona.