Suad Arnautović: Izborni sistem u BiH je diskriminatoran i proizilazi iz etno-teritorijalnog političkog predstavljanja Nakon 12 godina uskraćivanja osnovnog ljudskog prava svakom građaninu/ki u demokratskom društvu da bira i bude biran/a, u Mostaru je 18. juna 2020. godine postignut „politički dogovor“ između lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića o održavanju izbora u ovom gradu. Tako je Mostar barem na papiru prestao biti „slučaj“. Prof.dr. i član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović za Interview.ba govorio je o tome zašto se izbori u Mostaru za razliku od drugih bh. gradova održavaju u decembru, koje su izmjene napravljene političkim dogovorom, može li Srbin ili Hrvat poput Željka Komšića (kojeg HDZ ne smatra legitimnim predstavnikom) biti gradonačelnik ovog grada, da li će se postići sve dogovorne stavke u zadanom roku, te hoćemo li imati lokalne izbore ove godine. Autor/ka Dženana Alađuz i Adin Šabić
Adnan Huskić: Prostor za razvoj alternativnih snaga se znatno sužava Ono što bh. politički lideri nisu uspjeli (ili htjeli) posljednjih 12 godina, završilo se kroz nekoliko mjeseci, tako da je postignut dogovor SDA i HDZ o održavanju izbora u gradu na Neretvi, Mostaru. Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je ovaj dogovor rezultat prvenstveno pritiska međunarodne zajednice. Za naš portal komentarisao je izjave Dragana Čovića, alternativne opcije u Mostaru, malverzacije tokom izbornog glasanja, te je odgovorio i na pitanje da li će na izborima presuditi glasači ili brojači. Autor/ka Ines Sandžaktarević
Treba li BiH Izborni zakon koji integrira ili onaj koji, kao prijedlog HDZ-a, dijeli? Analiza Demokratska fronta (DF) nedavno u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Nije, dakako, dugo trebalo da se iz centrala HDZ i SNSD dade do znanja kako o njemu ne žele ni razgovarati. Istodobno, međutim, prvi ljudi ovih dviju partija prijete da će, ne promijeni li se Izborni zakon, blokirati državu. Ako, pak, o materijalu DF-a ne žele ni razgovarati, jedino što se može zaključiti jeste da izmjene Izbornog zakona moraju pratiti temeljnu ideju kojom operira HDZ. Dakle, ili Izborni zakon prema rješenjima koja je ponudio HDZ ili udružena Čović-Dodikova blokada države. Autor/ka Prof. dr. Slavo Kukić
Bosna i Hercegovina uoči izbora: Mržnja i ratno huškaštvo umjesto političkih vizija Analiza Sljedećeg vikenda su izbori u Bosni i Hercegovini: nacionalisti prije izlaska na glasanje radikalnim tonovima atmosferu dovode do usijanja. Otvoreno se prijeti otcjepljenjem. RS želi Veliku Srbiju, Hrvati forsiraju poseban vlastiti entitet – oživljavaju ratni ciljevi iz 90-ih. U izrazito huškačkoj atmosferi se prijeti ili se čak i ubijaju kritičke ili alternativne snage. Autor/ka Marion Kraske
Neznanje i nepotizam uništavaju BiH Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, bez demokratskih tradicija, vlast je počela više rušiti socijalizam, a manje graditi demokratsko društvo. Savremena država znači slobodno natjecanje na tržištu znanja i roba, ali i preusmjeravanje dijela sredstava od onih koji imaju više onima koji su se našli u uslovima da imaju manje. Osnov organizacije socijalne države je regulisanje te dvije poluge. Autor/ka Prof. dr. Aleksandar Knežević
Crvena linija je pređena! Nakon višegodišnjeg igranja vatrom, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, slikovito rečeno, prešao crvenu liniju koja je razgraničavala strpljenje od odlučne akcije međunarodne zajednice. Politički šef bosanskih Srba je, već ranije, bio protagonist anti–državnog djelovanja.
U zanosu 9. januara ove godine u Banjaluci je izvršena generalna proba državnog udara. Secesija RS nije puka retorika, predizborni trik ili provokacija Milorada Dodika za dnevne potrebe i politički manevar. Radi se o projektu u kojem on, Milorad Dodik, vjerovatno nije sam. Ko bi mu mogli biti sponzori i zaštitnici, možda i inspiratori, nije teško odgonetnuti. Naravno, zasad nema dokaza, ali ima dovoljno argumenata. Autor/ka Ibrahim Prohić