Klima, klimatske promjene, energija i politike

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka - primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama. U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac. Cist zrak za zdravu djecu - Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo Watch on YouTube Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.

Popis 500 najvećih svjetskih kompanija po prometu sadrži veliki broj kompanija koje se bave poljoprivredom i hranom. I trend se nastavlja prema daljnjoj koncentraciji moći. Poljoprivredno-prehrambene kompanije potiču industrijalizaciju duž čitavog globalnog lanca vrijednosti, od farme do tanjura. Njihova politika nabave i prodaje promovira oblik poljoprivrede koji se vrti oko produktivnosti. Borba za tržišni udjel se ostvaruje na račun najslabijih karika u lancu: poljoprivrednika i radnika.

Video nas vodi kroz drugu fazu gradnje studentskog paviljona, prve takve građevine u BiH u potpunosti izgrađene od prirodnih i recikliranih materijala. Biološki bazirana građevina s minimalnom potrošnjom energije, je projekat koji korištenjem prirodnih materijala slijedi trendove drugih evropskih zemalja. Druga faza projekta obuhvata ugradnju energetski efikasnih otvora, kao i instalaciju fotonaponskog sustava koji će paviljon snabdijevati električnom energijom.

Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.

Ova publikacija je nastala u okviru projekta “Advocacy NGOs Networks for Sustainable Use of Energy and Natural Resources in the Western Balkans and Turkey – ETNAR”, u kojem je hbs jedan od partnera. Glavni cilj publikacije je pomoći nevladinim organizacijama iz Bosne i Hercegovina, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Turske, Makedonije, Albanije i Kosova u zaštiti okoliša i zagovaranju održivog upravljanja energetskim i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moćan instrument u aktivnostima zagovaranja organizacija civilnog društva ukoliko one znaju kako i kada da ih koriste u svojim zagovaračkim kampanjama.

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.