All Content

Ekologija – All contributions

21 - 40 of 81

Sve katastrofe Jablaničkog jezera

Jablaničko jezero, nastalo gradnjom visoke brane na Neretvi za potrebe HE Jablanica, ovih dana našlo se u središtu domaće medijske pažnje. Razlog je drastično pražnjenje nivoa vodne akumulacije (jezera) koje se vršilo posljednjih mjeseci, a koje je kulminiralo krajem januara. Nivo akumulacije je spušten bukvalno na kotu tehničkog minimuma, što je tokom skoro mjesec dana uzrokovalo nezapamćeno smanjenje zapremine ovog prilično velikog jezera, koje je dugo 30-ak kilometara i duboko 80 metara.

Sarajevo na vodi, a građani bez vode

Sarajevo je grad koji je nekada bio prepoznatljiv po mnogobrojnim javnim česmama, a danas po redukcijama i problemima u vodosnabdijevanju. Mnogima situacija u kojoj se nalazimo djeluje neobjašnjivo i iracionalno s obzirom na to da smo prema podacima Svjetske banke jedna od zemalja s najvećom količinom obnovljivih izvora pitke vode po glavi stanovnika u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Autor/ka Alma Midžić

Nova aplikacija vam omogućava da provjerite kvalitetu zraka u vašem gradu

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Izazovi strateškog razvoja (elektro)energetskog sektora u Bosni i Hercegovini

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.

Autor/ka prof. dr. sc. Mirza Kušljugić

Atlas uglja 2016

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Kako su žene od New Yorka napravile grad u kojem vrijedi živjeti

Život u New Yorku je postao bolji otkako se Selldorf doselila ovamo, grad je postao sigurniji, čistiji, prijatniji, zeleniji i moderniji. A to je dijelom tako zahvaljujući i njoj. Annabelle Selldorf je prihvatila veliki poziv i ostavila trag na svoju novu domovinu kao rijetko koja druga arhitektica. Njene zgrade pružaju se do linije horizonta, a milioni građana New Yorka svakodnevno prolaze pored njih. 

Zelena mobilnost za zdravije gradove

Konferencija “Moving Ahead: Green Mobility for Healthy Cities”, održana je 22. oktobra 2016. u Rimu. Tihomir Dakić, programski koordinator za transport iz Centra za životnu sredinu Banja Luka je uz podršku Fondacije Heinrich Böll  učestvovao u radu konferencije. Njegova zapažanja i osvrt na situaciju vezano za održivi transport u BiH možete pročitati ovdje

Studentski paviljon od prirodnih materijala u Sarajevu - video clip

Kuću niskoenergetskom ne čini isključivo high-tech gradnja, izolacija i otvori. U Sarajevu, u krugu Burch Univerziteta, se gradi ekološka i održiva kuća koja je san svakoga tko mašta o niskoenergetskoj kući od prirodnih materijala, drveta, kamena, slame i ovčje vune. Sve što je potrebno za izgradnju dostupno je u Bosni i Hercegovini, čime se potiče lokalna ekonomija i otvaraju nova zelena radna mjesta.
 
 

Pariški sporazum o klimi zahtijeva radikalnu socio-ekonomsku transformaciju

22. zasjedanje država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 22), koje se održava u Marakešu od 7. do 18. novembra, predstavlja ključni naredni korak ka operacionalizaciji sporazuma iz Pariza. Mnoga kontroverzna pitanja su na dnevnom redu, kao što su štete uzrokovane klimatskim promjenama i mogućnosti financiranja najsiromašnijih zemalja.

Mogućnosti za energetske zadruge u Bosni i Hercegovini

Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75% energije vjetra u vlasništvu zadruga. Znamo da su upravo ove dvije zemlje svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Autor/ka Vedad Suljić

Zelena gradnja

Pogledajte video o "zelenoj gradnji" koji su realizirali Fondacija Heinrich Böll i efm Radio -
U videu govore: Sanela Klarić, doc. dr. Intarnacionalnog Univerziteta Burch i predsjednica udruženja Green Council; Azra Korjenić, profesorica na Tehničkom Univerzitetu u Beču za inovativne ekološke konstrukcije i građevinsku fiziku i Maja Roso Popovac, profesorica na Građevinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Pozitivne priče iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja

Brojna istraživanja, poput onoga „Održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“, Dr Znaora, pokazuju da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje. Bez obzira na potencijal nedovoljno uređen pravni i institucionalni okvir u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavlja osnovnu kočnicu njegovom stvarnom razvoju.

Višemilionski gubici Bosne i Hercegovine

Ignorišu se izgubljeni grantovi i prilike za održivi razvoj koje su prouzrokovane upravo od strane istih političara i vođa koji su odbili sve to, odbijajući da se stvore institucionalni kapaciteti i usvoje strateški dokumenti na nivou države Bosne i Hercegovine. Posebnu štetu građanima a posebno poljoprivrednicima BiH donijelo je odbijanje da se formira IPARD struktura koja bi obezbjeđivala minimalno 50 miliona EUR godišnje još od 2007. godine. IPARD struktura nikada nije formirana a gubici nisu samo novčani (450 miliona EUR za ovih devet izgubljenih godina).

Autor/ka Sanela Klarić

Male hidroelektrane, ali pod drugačijim uvjetima

Energijsko siromaštvo predstavlja jedan od ključnih problema. Naime, uz kontinuirani porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u podmirivanju računa za energiju, te ne može koristiti energiju u opsegu koji zadovoljava pristojnu kvalitetu života.

Zagađenje zraka: Koliko košta ljudski život?

Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

Autor/ka Džemila Agić

COP 21

Uticaj Sporazuma iz Pariza na energetski zaokret u Bosni i Hercegovini

U prvoj polovini decembra 2015. godine u Parizu je održan sastanak članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21). Na sastanku je postignut sporazum da se ograniči porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, te da se ulože dodatni napori s ciljem ograničavanja porasta temperature do 1,5°C.

Autor/ka Azrudin Husika

Zaključci sa završne konferencije „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Tuzlanskom Kantonu“

Centar za ekologiju i energiju, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, je 30.11.2015. godine organizirao Završnu konferenciju pod nazivom: „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Tuzlanskom kantonu“. Na Konferenciji je promoviran dokument u kojem su prezentirani projekti dobre prakse iz oblasti EE i OIE koje su lokalne zajednice TK implementirale u posljednjih 18 mjeseci.

Predstavnici Grada Tuzla, Općine Gračanica i Općine Banovići su učesnike informirali  o svojim realiziranim projektima sa ciljem da se takvi projekti dobre prakse brže šire u Tuzlanskom kantonu.

Na Konferenciji je prisustvovalo oko 50 predstavnika kantonalne i općinske vlasti, NVO, građana i medija.

Atlas uglja: Činjenice i brojke o fosilnim gorivima

Globalna potražnja za ugljem još uvijek raste. Ugalj pridonosi klimatskim promjenama više nego bilo koji drugi izvor energije. Njegovo vađenje i spaljivanje uzrokuje nepovratne štete za okoliš i zdravlje ljudi. U 2014. godini ugalj je bio odgovoran za 14,2 giga tone emisije CO2 ili 44% svih energetskih emisija ugljičnog dioksida, te za više od jedne četvrtine svih emisija stakleničkih plinova.

Građanska inicijativa za Borik predali peticiju sa više od 5000 potpisa

Inicijativa Naš prostor je zajedno sa građanima banjalučkog naselja Borik pokrenula Građansku inicijativu za Borik, a koja je podržana od strane Heinrich Böell Fondacije. Dana 16. novembra u 12.00 časova, Građanska inicijativa za Borik je predala Skupštini grada Banjaluka peticiju sa više od 5000 potpisa, kojom se traži donošenje Odluke o stavljanja van snage prethodna Odluka Skupštine grada Banjaluka o izradi izmjena dijela regulacionog plana stambenog naselja Borik.

Pages