energija

Bosnian

Finansijski rizici termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu: Povećanje troškova za krajnje potrošače?

Izvještaj

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.

Autor/ka Prof. dr. Aleksandar Knežević

Energetsko siromaštvo u Bosni i Hercegovini

Energija

Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.

Izazovi strateškog razvoja (elektro)energetskog sektora u Bosni i Hercegovini

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.

Autor/ka prof. dr. sc. Mirza Kušljugić

Mogućnosti za energetske zadruge u Bosni i Hercegovini

Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75% energije vjetra u vlasništvu zadruga. Znamo da su upravo ove dvije zemlje svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Autor/ka Vedad Suljić

Male hidroelektrane, ali pod drugačijim uvjetima

Energijsko siromaštvo predstavlja jedan od ključnih problema. Naime, uz kontinuirani porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u podmirivanju računa za energiju, te ne može koristiti energiju u opsegu koji zadovoljava pristojnu kvalitetu života.