Ekologija

Autor/ica teksta

Analizirajući rezultate monitoringa zraka u Tuzli na MS BKC za posljednih pet godina evidentan je porast koncentracije SO2 i porast broja satnih prekoračenja graničnih vrijednosti od 350 μg/m3. 2012. godine su bila 143 satna prekoračenja, a 2016. godine 704. Tokom jedne kalendarske godine ova vrijednost bi smjela biti prekoračena maksimalno 24 puta. Istovremeno u javnosti se ne iznose podaci o zdravstvenim problemima i oboljenjima koji se mogu povezati sa zagađenošću zraka. Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

Jablaničko jezero, nastalo gradnjom visoke brane na Neretvi za potrebe HE Jablanica, ovih dana našlo se u središtu domaće medijske pažnje. Razlog je drastično pražnjenje nivoa vodne akumulacije (jezera) koje se vršilo posljednjih mjeseci, a koje je kulminiralo krajem januara. Nivo akumulacije je spušten bukvalno na kotu tehničkog minimuma, što je tokom skoro mjesec dana uzrokovalo nezapamćeno smanjenje zapremine ovog prilično velikog jezera, koje je dugo 30-ak kilometara i duboko 80 metara.
Autor/ica teksta

Sarajevo je grad koji je nekada bio prepoznatljiv po mnogobrojnim javnim česmama, a danas po redukcijama i problemima u vodosnabdijevanju. Mnogima situacija u kojoj se nalazimo djeluje neobjašnjivo i iracionalno s obzirom na to da smo prema podacima Svjetske banke jedna od zemalja s najvećom količinom obnovljivih izvora pitke vode po glavi stanovnika u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Autor/ica teksta

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Svi prilozi na ovu temu

Publikacije

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.

Tuzlanski region je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u Bosni i Hercegovini. Skoro sva toplotna i električna energija u TK se dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, i to uglavnom uglja. Veći broj stanovništva za zagrijavanje koristi ugalj iz Tuzlanskog basena koji sadrži visok procenat sumpora, dok manji broj koristi lož ulje, električnu energiju i drvo. Također, jedan dio stanovništva u Gradu Tuzla i Općini Lukavac za zagrijavanje prostora koristi vrelu vodu iz termoelektrane, dok ostali toplotnu energiju dobijaju iz individualnih ložišta i toplana. Zbog svega ovoga je Tuzlanski kanton jedan od najzagađenijih područja u BiH.

magazin

Ekologija

Za nas su ekologija, održivi razvoj, demokratija i ljudska prava neraskidivo povezani. Prije dvadesetak godina su zaštita okoliša, energija, održivi razvoj i klimatske promjene bile predmetom bavljenja ponekog naučnika i aktivista zelenih ili ekoloških pokreta. Danas su upravo te teme izašle iz okvira kojima se bave samo „zeleni demonstranti“ u razvijenim zemljama i postale su nažalost gotovo najveći problem na nacionalnim i svjetskim agendama, postale su duboko političke i ekonomske teme.

Razlog tomu je svakako neadekvatno tretiranje i reduciranje ovih problema na samo stručnu ili samo naučnu razinu, daleko od javnosti i politike. A energija, klimatske promjene i zaštita okoliša nisu samo pitanje struke ili ličnog odnosa prema prirodi, nego su pitanje svijesti i odgovornosti kako pojedinca tako i zajednice. Upravo zbog ovih činjenica nastojimo u Bosni i Hercegovini javno tematizirati problematiku koja nastaje zbog neadekvatnog odnosa prema okolišu, posljedicama klimatskih promjena i energetskim resursima.

Subscribe to RSSPretplatite se na RSS Feed